Dani sestara Baković

Dani sestara Baković održat će se u Zagrebu od 7.  do 9. studenoga 2024. Manifestacija putem privremenih suvremenih umjetničkih intervencija u javnom prostoru grada povezuje antifašistička ishodišta sa suvremenim ustavnim vrednotama RH.

Program fokusira autentične i manje poznate, pa i dijelom zaboravljene, povijesne lokacije u javnom prostoru grada Zagreba vezane uz događaje iz antifašističke borbe, koje povezuje s aktualnim izazovima i borbama za ljudska i građanska prava, odnosno suvremenim antifašizmima.

Na tri lokacije u gradu gdje postoje ili su nekad postojala antifašistička spomen-oblježja, umjetnici, Vlado Martek, Rosana Ratkovčić i Saša Šimpraga, povezat će prošlost s gradom i društvenim vrijednostima danas, ističući univerzalni karakter antifašizma.

Sva tri rada referirati će se na povijest mikrolokacija, priče iz povijesti otpora i suvremenih izazova te ponuditi nova čitanja u ključu vrijednosti kao što su sloboda, ravnopravnost, pravednost i solidarnost, odnosno kontinuitet borbi za ljudska i građanska prava. Temeljna premisa programa je da se na antifašističko nasljeđe gleda kao na inspiraciju.

U sklopu Dana, uz jednu od umjetničkih izvedbi, održat će se i izložba u Knjižnici Božidara Adžije koja se nalazi u blizini jedne od lokacija izvedbi.

Prvo izdanje Dana sestara Baković odvija se na tri lokacije.

• Lokaciji pogibije Josipa Preskara u Vlaškoj ulici gdje će rad izvesti Vlado Martek.
• Prolazu sestara Baković gdje će rad izvesti Saša Šimpraga.
• Bivšoj ulici Anke Butorac, danas Ljudevita Posavskog, gdje će rad izvesti Rosana Ratkovčić. U Knjižnici Božidara Adžije održati će se i popratna izložba.

Vlado Martek: Sposoban za značenja

Vlaška 86 A, 7. studenoga 2024. u 14 sati

Spomen-ploča na uličnom zidu zgrade u Vlaškoj 86 A nalazi se na mjestu ranjavanja (s kasnijim smrtnim ishodom) Josipa Preskara. Umjetnik dugi niz godina prolazi pored ploče, čita je često iz tramvaja, a za potrebe rada izdvaja tri kulminacijske točke iz teksta: vođa, udarne, zagrebačkih. Tri riječi koje postaju ulaznica za autorov dijalog s pločom. Privremenom intervencijom autor postavlja vizualne dodatke kao četvrtu kulminacijsku točku, u sklopu cjeline. Umetanje nekoliko piktogramskih oblika iz Martekove abecede stvara se nova vizualno-tekstualna cjelina, koja kao poruka i značenje daje naglasak ploči. Rad je sraz javne forme i intimnih aspekata forme (embrio, kuća, sanjke, romobil…) i života.

Josip Preskar (1920. – 1943.) sindikalni djelatnik i kao pripadnik pokreta otpora vođa udarne grupe zagrebačkih skojevaca. Proglašen za narodnog heroja.

Saša Šimpraga: Zlato

Prolaz sestara Baković, 8. studenoga 2024. u 12 sati.

Spomen-obilježje sestrama Baković smješteno je u istoimenom prolazu. Dvije biste s natpisom očigledni su dio, dok se manje vidljivi detalj, medaljon, nalazi pri vrhu zida na kojem se biste nalaze i time je i manje poznat. Radom autor daje privremenu boju jednom od elemenata medaljona kako bi ga nastojao učiniti vidljivijim, čime se i poruka društvenih vrijednosti koje prenosi potvrđuje.

Rajka (1920. – 1941.) i Zdenka Baković (1917. – 1941.) bile su pripadnice pokreta otpora koje su djelovale u okupiranom Zagrebu. Rajka Baković proglašena je za narodnu heroinu.

Rosana Ratkovčić: Bezimena

Knjižnica Božidara Adžije i ulica Ljudevita Posavskog (od Šubićeve do Crvenog križa), 9. studenoga 2024. u 11 sati

Izložba je otvorena do 19. studenoga 2024. Ulaz besplatan.

Anka Butorac (1902. – 1943.) bila je društvena aktivistica, revolucionarka, učesnica antifašističkog pokreta i narodna heroina. Po njoj je bila nazvana ulica u Zagrebu, kojoj je u devedesetim godinama 20. stoljeća vraćeno staro ime Ulica Ljudevita Posavskog. Naziv performansa Bezimena, odnosi se na podatak iz biografije Anke Butorac prema kojem unatoč mučenju ustašama nije odala ni svoje ime. Anka Butorac ponovo je ostala bez imena kada je njeno ime izbrisano iz zagrebačkih ulica. Performans polazi od imena Anke Butorac kao adrese, konvencionalnog načina kojim se u imenovanju gradskih ulica odaje počast određenim osobama, čime se promoviraju ideje i vrline koje te osobe simboliziraju, a u širem smislu na taj način oblikuje se identitet grada i vrijednosti koje bi taj identitet trebao nositi. Adresa ulice Anke Butorac preuzeta je sa starih poštanskih pošiljki poslanih u tu ulicu i prenesenih na naličje novih razglednica koje će se dijeliti prolaznicima u nekadašnjoj ulici Anke Butorac. Na ovaj način adresa ulice Anke Butorac bit će privremeno vraćena na mjesto gdje se nekada nalazila. Performans će se održati na sjevernoj strani ulice, na potezu od Šubićeve do ulice Crvenog križa, a prati ga izložba u knjižnici Božidara Adžije.

Izložba Bezimena zasniva se na knjižnom fondu knjižnice Božidara Adžije, koja, osim Gradske knjižnice, ima najveću zbirku antifašističke literature u Zagrebu. Na izložbi su predstavljene neke od najreprezentativnijih knjiga iz tog fonda knjižnice. Podijeljene su u pet tematskih cjelina, koje sadrže izbor iz knjiga o narodnooslobodilačkoj borbi, ilegalnom pokretu u Zagrebu, ženama u narodnooslobodilačkoj borbi, o umjetnosti, uz izdvojenu cjelinu o poeziji. Knjige su povezane s biografijom Anke Butorac.

Naziv Bezimena odabran je kao motiv koji se odnosi na predaju o herojskom držanju Anke Butorac, koja kao pripadnica antifašističkog otpora nakon ranjavanja, zarobljavanja i mučenja nije odala ni svoje ime, pa ustaše nisu znali koga su ubili. Na izložbi je biografija Anke Butorac tematski podijeljena u četiri povezane cjeline, s naslovima Solidarnost, Ljubav, Hrabrost i Sloboda, kao četiri važne egzistencijalne vrline koje su sadržane u njezinoj biografiji, a povezane su podjelom izloženog knjiškog fonda knjižnice.

Suradnica na izložbi je Iva Džambaski (Knjižnica Božidara Adžije).

______

Dani sestara Baković pokrenuti su ususret 80. obljetnice pobjede nad fašizmom u II. svjetskom ratu.

Nositelj projekta je Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba / Knjižnicom Božidara Adžije.

Projekt je podržan od Grada Zagreba temeljem javnog poziva Kultura i umjetnost u zajednici.