hr

Mi, nižepotpisani građani i organizacije, zahtijevamo od hrvatske Vlade da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima.

Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta.

Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, imaju moralnu obvezu zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji. Posve su jasne i pravne obveze članica EU da pruže međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu. Stoga je ljudski i pravno potpuno jasno što Hrvatska i Europa trebaju napraviti: bjeguncima od Putinove mobilizacije ponuditi azil i zaštitu.

Hrvatska ima i dodatne razloge da pomogne tim ljudima. Širokogrudno je otvorila vrata izbjeglicama iz Ukrajine, što pozdravljamo, uz uvjerenje da istu dobrodošlicu zaslužuju i ruski dezerteri.

Hrvatska treba njegovati i povijesno sjećanje na dezertere iz JNA i srpskih vojski, njih više desetaka tisuća, koji su u ratovima devedesetih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, i izložili se represiji bježeći od mobilizacije. Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke.

U interesu je svih da se rat u Ukrajini završi što prije. Uza svu postojeću pomoć Ukrajini i Ukrajincima, ostvarenju tog cilja potpomogla bi i međunarodna zaštita Hrvatske i EU ruskim dezerterima. Stoga od hrvatske vlade tražimo da im omogući pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da u EP podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske.

Potpisnici:

Nenad Popović, član hrvatskog centra PEN-a

Boris Pavelić, novinar

Zoran Pusić, Antifašistička liga

Vesna Teršelič, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta

Sara Lalić, Centar za mirovne studije

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek

Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije Zagreb

Veljko Vičević, branitelj Domovinskog rata i mirovni aktivist

Staša Zajović, Žene u crnom, Srbija

Jadranka Brnčić, teologinja

Lina Budak, odvjetnica

Goran Božičević, mirovni aktivist

Eugen Jakovčić, mirovni akvist

Dinko Telećan, pisac i prevoditelj

Branka Karninčić

Nikola Mokrović, mirovni aktivist

Natalija Havelka, mirovna aktivistica

Toni Gabrić, novinar

Sara Kekuš, mirovna aktivistica

Lovorka Šošić, mirovna aktivistica

Nada Glad, mirovna aktivistica

Vlasta Jalušič

Sonja Biserko

Rada Borić

Olga Kavran

Katarina Kruhonja

Dražen Lalić

Milorad Milun

Vesna Gostimir Pasini

Dinko Pasini

Srđan Pasini

Drago Pilsel

Nenad Puhovski

Mirjana Radaković

Zoran Radman

Lenka Šerbedžija

Rade Šerbedžija

Organizacije:

Antifašistička liga

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Centar za mirovne studije

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

I. gimnazija Zagreb

Žene u crnom, Srbija