80. godišnjica ustaškog zločina u pravoslavnoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice

U povodu 80. godišnjice ustaškog zločina u nekadašnjoj pravoslavnoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Glini, u četvrtak, 29. srpnja, održana je komemoracija u organizaciji Antifašističke lige Hrvatske i Srpskog narodnog vijeća.

Na komemoraciji su prisustvovali izaslanici premijera Andreja Plenkovića i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Boris Milošević i Špiro Janović, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič, predsjednik SNV-a, Milorad Pupovac, te izaslanik predsjednika Republike Srbije, Veran Matić.

Prije same komemoracije koja se dogodila ispred nekadašnjeg Spomen Doma, a današnjeg Hrvatskog Doma, voditeljica Documente Vesna Teršelič i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac položili su cvijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata u Glini.

Okupljenima se na početku komemoracije obratila voditeljica Documente Vesna Teršelič koja je podsjetila na peticiju za povrat imena Spomen-doma iz 2011. istaknuvši kako je: „teško shvatiti zašto danas na osamdesetu  godišnjicu zločina u pravoslavnoj crkvi presvete Bogorodice većina predstavljena u gradskom vijeću ne prepoznaje kako je vrijeme za promjenu odluke lokalnih vlasti u Glini donesenu 23. rujna 1995., kojom se Spomen-dom sagrađen na poprištu ustaškog zločina i porušene pravoslavne crkve, preimenovao u Hrvatski dom.“ Zapitala se i „hoće li u vrijeme kad se približava predsjedanje Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust biti ispravljena i nepravda prema žrtvama genocida u Glini i njihovim slijednicima?“

Predsjednik SNV-a, Milorad Pupovac, istaknuo je kako je Glina imala nesreću da u njoj bude počinjen ,,jedan od najvećih zločina izvan sistema logora smrti, Gospić, Jadovno, Pag i Jasenovac, prema Srbima, malobrojnim Židovima i antifašistima, bili oni Hrvati ili Srbi”. Isto tako, zaključuje Pupovac, „posljednji rat, 1991- 1995. donio je mržnju, ubijanja i brojne žrtve” zaključivši kako je žrtva nevino ubijenih ljudi tijekom zločina u nekadašnjoj pravoslavnoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Glini nepravedno iskorištena kao opravdanje za zločine tijekom 90ih.

Izaslanik premijera i potpredsjednik Vlade, Boris Milošević, naglasio je kako su ,,već prvih dana NDH, u Bjelovaru i okolini, Srbi morali nositi traku s natpisom ‘Srbin’ i tako označenima jasno se nagovijestilo što ih čeka. Tako su označavani i Židovi. Romi nisu, jer ih nisu ni smatrali ljudima. Protiv takvog zla ustala je antifašistička Hrvatska”. Milošević je također istaknuo primjer glinskog župnika Franca Žužeka koji je, kad se gradio Spomen dom, rekao da je za vrijeme rata ,,radio samo ono što je dužan svaki kršćanin. Da pomogne onima u nevolji”. Stoga, zaključuje Milošević, ,,Glina može i treba biti ponosna na Franca Žužeka”.

Na kraju, posebni izaslanik Predsjednika Republike Srbije za rješavanje pitanja nestalih Veran Matić, koji je prije komemoracije u Glini odao počast žrtvama zločina u Baćinu, gdje je u listopadu 1991. ubijeno najmanje 76 civila uglavnom hrvatske nacionalnosti, te žrtvama srpske nacionalnosti u Dvoru iz kolovoza 1995. godine, istaknuo je kako ”ono što se događa u Hrvatskoj između političkih elita koje predstavljaju Srbe i Hrvate, ide u dobrom smjeru. Ide teško i sporo jer to to vrlo kompleksan proces, ali sama odluka, iza koje sada svi, na neki način, principijelno stoje, izuzetno je važna i donijela je već bitne rezultate”.  Matić je istaknuo i vrlo važan i hrabar iskorak predstavnika Srba u Hrvatskoj kada je riječ o odnosu prema Domovinskom ratu i njegovoj demistifikaciji.

Komemoraciju je uveličao parastos za žrtve koji je bio popraćen nastupom Prvog beogradskog pevačkog društva pri Sabornoj crkvi u Beogradu. Također, Prvo beogradsko pevačko društvo izvelo je nekoliko pjesama na kraju komemoracije zaključivši tako cijeli događaj.

Govor voditeljice Documente, Vesne Teršelič, nalazi se u prilogu.