80. godišnjica zločina u Glini
Na glinskom Pravoslavnom groblju održana je komemoracija u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, u spomen na više od četiri stotine pogubljenih muškaraca i dječaka iz Gline i okolnih sela, većinom srpske nacionalnosti, koji su privedeni u noći s 11. na 12. svibnja 1941. a potom u noći s 12. na 13. svibnja 1941. ubijeni u obližnjoj Prekopi. Na samu obljetnicu, žrtvama ustaškog terora počast su odali članovi obitelji i prijatelji. Vijence i ruže položili su gradonačelnik Gline Stjepan Kostanjević i antifašisti. Nakon obreda koji su predvodili glinski i petrinjski paroh, okupljenima su se obratili saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac te voditeljica Documente i potpredsjednica Antifašističke lige RH Vesna Teršelič. Ponovo su pozvali na vraćanje imena Spomen doma sagrađenog na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve Presvete Bogorodice, koji je devedesetih preimenovan u Hrvatski dom. Povjesničar Igor Mrkalj pripremio je govor koji možete pročitati u nastavku:
GOVOR KOJI JE ZA KOMEMORACIJU
U GLINI, 13. MAJA 2021. PRIPREMIO POVJESNIČAR IGOR MRKALJ, A PROČITALA DAJANA ŽARKOVIĆ
Nakon što je u avgustu 1944. godine u Glini držan prvi Kongres pravnika antifašista Hrvatske, već početkom oktobra počela je s radom Okružna komisija za ratne zločine Narodnooslobodilačkog odbora Banije, koja će narednih mjeseci prikupljati dokaze o zločinima. Tako je u predmetu masovnog ubojstva glinskih Srba 13. maja 1941. Komisija ispitala ukupno 26 svjedoka, uglavnom glinskih građana, a među njima i Antu Šešerina, koji je 4. januara 1945. dao opširnu izjavu o majskom pokolju u Glini, čiju 80-tu godišnjicu upravo danas komemoriramo.
…između ostalog, je rekao: ‘Prilikom dežurstva 11. maja 1941. … oko pola noći … mene su odveli iz centrale neke ustaše iz Zagreba, te Hanih Stjepan zet urara Jeseneka. … Taj ustaša i Hanih izveli su me na ulicu i tu sam vidio kolonu Srba koje su već uhapšene vodili ustaše i policajci. Među uhapšenim Srbima na ulici vidjeo sam Iliju Sužnjevića, licitara, sina dr. Sužnjevića, jednog Jevreja čije ime ne znam, Jankovića direktora Trgovačke banke, Breka Marka brijača iz Gline i Lackovića brijača. Odvedeni smo svi u zgradu Suda a kada smo tamo stigli već smo ondje vidjeli mnoge uhapšenike od kojih su gotovo svi bili Srbi – pričao je Šešerin. Napominje da je prolazeći glavnom ulicom ‘vidio na cesti ležati leš Letić Ilije pekara i trgovca’. ‘Naknadno sam čuo, da se on odupro hapšenju i da je tom zgodom ubijen. Čuo sam također da je tom zgodom kada je on hapšen, teško ranjen njegov sin, a ubijena njegova dva šegrta čija imena ne znam’ – naveo je svjedok. U nastavku izjave Šešerin je detaljno opisao nasilje ustaša i zatvorskih stražara, koji su kundacima i cijevima od pušaka, pendrecima i šakama nemilosrdno tukli uhapšenike.
‘Ja sam ostao u sudskom zatvoru do sljedećeg jutra, onda su mene pustili rekavši mi da sam zabunom uhapšen jer da sam sličan nekom Srbinu kojeg su htjeli uhapšen. Svi Srbi koji su uhapšeni one noći kada sam ja bio uhapšen tj. u noći između 11. i 12. maja odvedeni su sljedeće noći tj. između 12. na noć a na 13., kamionima do Prekopskog mosta. Tamo su ih dočekali ustaše i odveli do Prekopskog polja blizu tamošnjeg mlina, gdje su već bile iskopane jame. Svaki ustaša pograbio je po jednoga uhapšenika, sagnuo mu je glavu nad jamu i ubio ga revolverom.
Pričali su mi seljaci iz sela Prekope, Jukinca, Kihalca, Dvorišta i Hađera koji su gonjeni od ustaša morali kopati prisilno jame na Prekopskom polju i koji su mrtvace pokopali. … Seljaci su mi također pričali da je Nikica Vidaković (organizator ustaškog pokreta i ustaški tabornik općine Glina – nap. a.) u društvu sa ustašama došao u njihova sela i pozvao ih je da iskopaju jame. Videći seljaci o čemu se radi izjavili su da neće taj posao izvršiti, na što im je Vidaković zapretio, da će svi koji se nalogu ne odazovu biti poubijani. Usljed te pretnje seljaci su se upokorili i počeli su jame kopati. Pošto posao nije napredovao po želji Vidakovića, došao je on slijedeće jutro na mjesto gdje su se jame kopale u pratnji Jurica Rukavine (Šarićevog zamjenika – op. a.), te su održali govor seljacima u kojem su vidjeli da je potrebno Srbe ubijati, jer su oni neprijatelji hrvatskog naroda i Hrvatske. Iza toga podijelili su seljacima rakije…ʼ
Prema izjavi Ante Šešerina, u noći s 12. na 13. svibnja 1941. ʽubijeno je na opisani način oko 450 Srba iz Gline, te Srba seljaka iz okoline koji su slučajno poslom došli u Glinu i ovdje uhvaćeni. Tih seljaka iz okolice moglo je biti oko 50-60ʼ, rekao je Šešerin.
Decembra 1947. ekshumirane su žrtve iz Prekope, potom prenesene i sahranjene ovdje gdje ih se i danas sjećamo. Spomen-kosturnica je uređena nedugo zatim, a potom podignuta spomen-ploča. Godine 1964. održana je svečana sjednica društveno-političkih organizacije Gline na kojoj su Anti Šešerinu, u međuvremenu i golootočkom zatočeniku, i još šestorici Glinjana uručene spomen-diplome kao odbornicima gradskog ilegalnog Narodnooslobodilačkog odbora. Na istoj je sjednici 13. maj proglašen ʽDanom žrtava fašističkog teroraʼ.
