80. godišnjica osnutka prvog koncentracijskog logora ,,Danica“ na području NDH
U Koprivnici, 15. travnja 2021. godine prigodnom komemoracijom na kojoj su prisustvovali i predstavnici Documente obilježena je 80. godišnjica osnutka ,,Danice“, prvog ustaškog koncentracijskog logora na području NDH. Godišnjica je obogaćena predstavljanjem triju knjiga pod naslovom „Logor Danica u Koprivnici 1941.-1942.“ autora dr.sc. Zdravka Dizdara u izdanju Muzeja grada Koprivnice, koje je kustos Dražen Ernečić nazvao najhumanističkijim troknjižjem u povijesti grada. Time je okrunjen Dizdarov cjeloživotni znanstveni rad posvećen logoru „Danica“ započet još 1980. godine. U raspravi koje je uslijedila nakon predstavljanja, Tvrtko Jakovina je istaknuo da bi svih 26 logora u kontinentalnoj Hrvatskoj zaslužili sličan spomen, podsjetivši da je „nakon proglašenja NDH u četvrtak već u utorak osnovan logor, kad kraljevska vojska još nije kapitulirala. Srbi su bili prvorazredna meta ustaškog terora, a progon Židova na ovakav način počeo je prije nego što su Nijemci osmislili kuda žele ići“, jer je konferencija u Wannseeu na kojoj je dogovoreno „konačno rješenje“ održana tek početkom 1942. godine.
Logor Danica osnovan je 15. travnja 1941. godine na prostoru napuštene istoimene kemijske tvornice u Koprivnici te je bio prvi koncentracijski logor u NDH. S obzirom na prazne i napuštene tvorničke objekte, željezničku vezu i pogodan geoprometni položaj u blizini grada Koprivnice, logor je imao sve potrebne uvjete za brzo ustrojavanje. Već 18. travnja 1941. godine, ustaški emigrant Martin Nemec se direktnom odlukom političkog vodstva NDH stavlja na dužnost povjerenika Povjerenstva Glavnog ustaškog stana za grad i kotar Koprivnicu, a time i za zapovjednika logora Danica. Istog dana u logor dolaze i prvi zatvorenici – pojedinci uhićeni u gradu ili okolici. Postupnim uređenjem logorskog prostora i drugih objekata logor biva ograđen žicom, a kod glavnog i drugog ulaza te izlaza bila je stalna ustaška stražarska služba dok je vodotoranj služio kao osmatračnica. Svi zatvorenici su po dolasku u logor bili opljačkani te podvrgnuti psihičkoj i fizičkoj torturi koju su pratili teški uvjeti bivanja u logoru.
Sredinom lipnja 1941. godine u ,,Danici“ se nalazilo oko 2500 logoraša, uglavnom Židova, Srba, Roma i hrvatskih antifašista, a sveukupno je kroz logor prošlo oko 4400 dokumentiranih i potvrđenih osoba.
Zatvorenici su kasnije dovođeni s prostora čitave NDH, a razlikovali su se po političkim, nacionalnim, vjerskim i socijalnim obilježjima. ,,Danica“ je prvenstveno služila kao sabirni i radni logor iz kojeg su zatvorenici bili transportirani u druge logore: Gospić i Jadovno, a kasnije u Jasenovac i Staru Gradišku te Loborgrad gdje su uglavnom i stradali. Pojedini zatvorenici su iz ,,Danice“ preko drugih logora i logorskih sustava u tadašnjoj NDH transportirani sve do Auschwitza. Od ožujka 1942. pa do njegova zatvaranja u ,,Danici“ su mahom bili zatvoreni logoraši osumnjičeni za kriminal te određeni broj zatvorenika iz Koprivnice i okolice osumnjičenih za suradnju s NOP-om povodom partizanskih akcija na tom području.
Zbog blizine Koprivnice te jačanja partizanskog pokreta, ustaške vlasti su logor zatvorile u rujnu 1942. godine.
Danas se pod upravom Muzeja grada Koprivnice na mjestu nekadašnjeg logora nalazi Spomen-park Danica gdje je osim ostataka logora smještena i brončana skulptura partizanskog borca, djelo kipara Ivana Sabolića. Spomenik se do 90-ih nalazio na glavnom koprivnički trgu kada je premješten na prostor ,,Danice“.
Izvor: Dizdar, Z. (2017). Logor Danica u Koprivnici 1941. – 1942. Knjiga 1. Muzej grada Koprivnice. Koprivnica
