31. obljetnica napada na Prominu – prisjećamo se zločina nad civilima

Prije 31 godinu, na današnji dan na meti neselektivnog artiljerijskog napada s položaja Jugoslavenske narodne armije I srpskih paravojnih jedinica našli su se grad Drniš i okolna naselja. Napadi iz minobacača, tenkova, topova i VBR-a, započeli su 16. rujna 1991. u poslijepodnevnim satima i odnijeli prve civilne žrtve na tome području. Od projektila je tog dana stradalo četvero civila, među kojima i 12-godišnja djevojčica.

Najmlađa žrtva Marija Pokrovac, r. 1979. stradala je od projektila u crkvi Sv. Mihovila u Oklaju tijekom vjerskog obreda sahrane jednog od mještana, dok su u puljanskome zaselku Seline od projektila koji su probili vrata podrumskog prostora u kojem su se sklanjali civili, stradali Mate Burnać, r. 1926., Marija Verović, r. 1911., te Kata Pokrovac, r. 1920., baka stradale Marije. Dvanaestogodišnja Marija Pokrovac i Mate Burnać su uslijed teškog ranjavanja uskoro preminuli u ambulanti u Oklaju, dok su Marija Verović i Kata Pokrovac od posljedica ranjavanja preminule nakon nekoliko dana u šibenskoj bolnici.

Područje Promine istog dana zauzimaju snage JNA uz potporu srpskih paravojnih snaga, dok tokom žestokih artiljerijskih napada velika većina hrvatskog stanovništva u strahu za život napušta svoje domove, pješačeći u koloni preko Čikole u pravcu Pakova Sela i Pokrovnika, odakle organiziranim prijevozom bježe u priobalna mjesta i druge sigurne gradove, gdje im je pruženo privremeno utočište.

Prema popisu stanovništva iz 1991. na području bivše općine Drniš živjelo je 24.169 stanovnika, od čega 18.732 Hrvata i 4.974 Srba. Prema nekim procjenama sa svojih je domova protjerano gotovo 17 000 stanovnika.

Na području Promine[1] tijekom 1991. živjelo je 2.574 stanovnika, od kojih 2.158 Hrvata, 362 Srba i  54 ostalih stanovnika. Prema nekim izvorima od ukupnog broja stanovništva s područja Promine je protjerano ili izbjeglo gotovo 2.000 mještana.[2]

U okupiranim prominskim mjestima ostaje tek manji broj mahom starijih stanovnika, koji su gotovo potpuno nezaštićeni. Kontinuirano su izloženi strahu za vlastiti život, prijetnjama, pritiscima, pljački i bezvlašću. U periodu od rujna 1991. do sredine1993. godine nad civilnim stanovništvom prominskoga kraja počinjeni su brojni ratni zločini. Mnogi su civili mučeni i usmrćeni na zvjerski način, neki živi bacani u bunare. Ubojstva su počinjena hladnim oružjem, vatrenim  oružjem, vješanjem, fizičkom torturom sa smrtnom posljedicom, svakodnevnom torturom u zatočeništvu, podmetanjem eksplozivnih naprava u blizini kuća ili pravaca svakodnevnog kretanja, dok za nekoliko njih okolnosti smrti nisu poznate. Prema dosadašnjim istraživanjima pretpostavlja se da je s područja Promine u ratnim okolnostima stradalo najmanje 44 civila, od kojih se troje do danas vode nestalima.

Osobitoj torturi bile su izložene i žene, od kojih su neke premda već u poodmakloj dobi, bile žrtve silovanja,  nerijetko pred članovima svojih obitelji. Zbog teških trauma i poniženja mnoge to nikada nisu prijavile, pa je broj takvih zlodjela do danas nepoznat.

Promina ostaje okupirana sve do 5. kolovoza 1995., kada je oslobođena u VRA “Oluja”, te vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Uništeno je gotovo 80% imovine i infrastrukture. Gotovo sve kuće su opljačkane, spaljene ili porušene. Uništena je i društvena i vjerska imovina. U nekoliko zaselaka danas više nitko ne živi.

Većina zločina počinjenih na području Promine još uvijek nije procesuirana, ali je provedeno ili se provodi više kaznenih postupaka, od kojih su neki pravomoćno okončani (zločin u Suknovcima i Oklaju (ubojstvo civila Krste Cote, silovanje jedne žene, te pokušaj silovanje druge žene – opt. Goran Amanović), neki postupci nepravomoćno su okončani (kazneni postupak protiv optuženog D. Vujnovića, koji je oslobođen optužbe za ubojstvo civila Ivana Radasa). Postupci u fazi rasprave (kazneni postupak protiv optuženog D. Beadera i kazneni postupak protiv N. Vuletića), dok su u fazi istrage (kazneni postupak za zločin počinjen nad petero staraca civila prezimena Vucić u Čitluku, kao i kazneni postupak za zločine u zaselku Džaje /Promina/, za ubojstvo jedne osobe. Iako su zločini počinjeni na prominskome području dijelom obuhvaćeni istragama I optužnicama za područje Šibensko-kninske županije, većina zločina još uvijek nije dovoljno istražena I procesuirana, pa članovi obitelji nestalih I ubijenih s pravom izražavaju nezadovoljstvo.

Stoga još jednom pozivamo na intenziviranje bilateralne suradnje u razmjeni podataka o nestalim osobama, kao i izgradnju kvalitetnije suradnje istražnih i pravosudnih tijela RH,  Srbije, BiH u svrhu procesuiranja počinitelja ratnih zločina, radi približavanja pravdi za žrtve i njihove obitelji.

U prilogu donosimo pregled žrtava na području Promine.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

             
Bunar gdje je pronađeno tijelo Marije Sarić                                      Zaselak Krivići, u kojem je počinjen zločin nad 4 civila

Kuća Josipa Paraća

[1]             Današnja općina Promina obuhvaća naselja Bobodol, Bogatić, Čitluk, Lukar, Ljubotić, Matase, Mratovo, Oklaj, Puljane, Razvođe I Suknovce uključujući i zaselke

[2]Prominska stradanja u domovinskom ratu (katalog izložbe, Zagreb) Autor: Dizdar, Zdravko, godina 1996. https://www.bib.irb.hr/43951

Projekt ,,Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” je podržan sa € 150.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova