Spomen-šetnja: Komemoriranje žrtava Holokausta pomaže prepoznati fašizam

Komemoriranje dana žrtava Holokausta pomaže nam prepoznati promjene koje upućuju na fašizam, poruka je spomen-šetnje povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta koja se održala u utorak u organizaciji Documente, Antifašističke lige RH i Srpskog narodnog vijeća (SNV).

Predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić poručio je u govoru ispred Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru da se ovakve komemoracije ne organiziraju samo za strašne žrtve od prije gotovo stoljeća, već je glavni razlog taj da „prepoznamo stvari onda kada se one još mogu zaustaviti javnim i odlučnim djelovanjem da se više ne krene na taj put“.

Pusić je također poručio da države, koje su „stekle veliki ugled i imale ogroman moralni kapital, upravo na žrtvi svog naroda mogu izroditi režim koji će sve to zaboraviti i ponašati se prema drugom, nemoćnom narodu onako kako su se ponašali nacisti prije 80 ili 90 godina“. Istaknuo je da se toga treba sjetiti u trenucima kad se u Hrvatskom saboru daju prijedlozi da se udruge za zaštitu ljudskih prava proglase teroristima, oslanjajući se na nedavne istupe saborskog zastupnika Zvonimira Troskota u kojima Documentu, REKOM, Centar za mirovne studije i SNV naziva „terorističkim organizacijama“.

Voditeljica Documente, Vesna Teršelič, kazala je da je na ovaj dan bitno podsjetiti što se događalo u tijeku prošle i početkom ove godine te da svjedočimo „sve većem valu revizionizma“. Podsjetila je da su Antifašistička liga, Documenta, VeDRA i preživjeli Holokausta i genocida u listopadu 2025. podnijeli prekršajnu prijavu protiv Marka Perkovića Thompsona, no da još nema odaziva policije.

„To je veliki problem, a veliki je problem i to kako izvršne vlasti šute i ne reagiraju“, naglasila je. Ipak, važnim smatra da je krajem prošle godine Grad Zagreb odlučio zabraniti koncerte Thompsona zbog uzvikivanja ustaškog pozdrava, za što se nada da je primjer koji će slijediti i drugi gradovi.

Teršelič je dodala da su Documenta i Svjetski židovski kongres prije četiri godine poslali pisme općinskim i gradskim vijećima u gradove gdje se ulice i dalje zovu po ustaškim dužnosnicima i suradnicima. Neki su gradovi, kao što su Zagreb i Bjelovar, preimenovali te ulice, što su, ističe Teršelič, važni koraci, no primjerice u Dalju u Općini Erdut i dalje postoji ulica koja nosi ime Josipa Astaloša, ustaškog tabornika.

Također, u Glini, na nekadašnjem Spomen domu, podignutom u spomen na ubijene u pravoslavnoj crkvi i dalje stoji ime Hrvatski dom. Teršelič je naglasila da tu “nema pomaka”. “Duga je lista zadaća koje bi još trebalo odraditi”, kazala je.

Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet kazao je da fašizam „puzajući“ ulazi u naše društvo, neprimjentim odmacima od normale koji se često uzimaju zdravo za gotovo.

„Prešutno na njih pristajemo, a u nekom trenu postane kasno. Da se to ne ponovi u povijesti, ova Uprava čini sve da njeguje kulturu sjećanja. Najdublje suosjećamo sa žrvtvama Holokausta, i napravit ćemo sve da sjećanje na njih živi“, poručio je Korlaet.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević također je kazao da Holokaust „ne pripada samo povijesti i povijesnim udžbenicima, već i danas služi kao upozorenje na rizike rasizma, antisemitizma i svake vrste netolerancije“. Dodao je da svatko ima obvezu razgovarati, educirati i osvještavati druge o Holokaustu.

Podsjetio je na prvi logor smrti u Hrvatskoj, Jadovno, gdje je krajem šestog mjeseca 41. odvedena prva grupa zatočenika, zagrebački Židovi, preko Gospića. Isto tako, u uvali Slana na Pagu sve spomen ploče koje su dosad postavljene razbijene su, te je Milošević izrazio zabrinutost činjenicom da to mjesto stradanja pada u zaborav.

Šetnja od spomen-ploče sinagogi do Spomenika žrtvama Holokausta 

Spomen-šetnja krenula je od mjesta gdje se nekoć nalazila zagrebačka sinagoga, koju je ustaški režim srušio 1942. putem odluke tadašnjeg gradonačelnika iz 1941., prema kojoj zgrada nije odgovarala urbanističkom planu, objasnila je povjesničarka Tena Banjeglav. Snimke i fotografije rušenja postale su dio protužidovske izložbe koja je otvorena također 1942. te je putovala po Hrvatskoj. Na tom mjestu, na adresi Praška ulica 7, danas se nalazi samo spomen ploča te parkiralište.

Posljednja etapa šetnje bila je Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru. Spomenik je podignut 2022. te je na njemu na hrvatskom, jidišu i engleskom jeziku napisano da je s tog mjesta u kolovozu 1942. u nacistički logor Auschwitz deportirano oko 800 zagrebačkih Židova.