Dani sestara Baković 2025.

Ovogodišnji Dani sestara Baković održat će se u Zagrebu od 20. do 22. prosinca 2025., a uključuju izložbu, umjetničku intervenciju u javnom prostoru i dva predavanja.

Dani sestara Baković osnažuju antifašistička ishodišta sa suvremenim ustavnim vrednotama RH. Manifestacija fokusira autentične i manje poznate, zaboravljene ili nikad memorijalizirane povijesne osobe, događaje i lokacije u javnom prostoru grada Zagreba vezane uz događaje iz antifašističke borbe, povezujući ih s aktualnim izazovima i borbama za ljudska i građanska prava, odnosno suvremenim antifašizmima.

Za drugo izdanje Dana, po kustoskom izboru Saše Šimprage, odabrana je temeljna priča i dvoje umjetnika: Tonka Maleković i Marko Tadić.

Ovogodišnje izdanje naglasak stavlja na nepoznate heroje i heroine antifašističke borbe, a posvećeno je Haimu Friedmanu (1924. – 1941.), Zagrepčaninu i aktivnom članu pokreta otpora koji je pao kao žrtva fašizma. Rijetki i nepotpuni zapisi o Haimu Friedmanu navode da je bio vođa udarne grupe SKOJ-evaca na području Savske ceste. Kroz dvije umjetničke interpretacije i lokacije jedne šire borbe povezat će se jedna sudbina i zajedničke vrijednosti u dva vremena, povijesnom i aktualnom.

_____________

Marko Tadić: Duh poprima oblik, izložba, Knjižnica Božidara Adžije, 20. prosinca 2025. u 11 sati.  Izložba je otvorena do 17. siječnja 2026

S izuzetkom NSK, Knjižnica Božidara Adžije zagrebačka je knjižnica s najvećim fundusom antifašističke literature. Radom se povezuje i predstavlja taj bogati fundus s oživljavanjem sjećanja na neke od poznatih i nepoznatih protagonista iz antifašističke borbe na zagrebačkim ulicama tijekom Drugog svjetskog rata.

Autor koristi stare razglednice iz razdoblja prije i tijekom rata na kojima kolažnim intervencijama markira izblijedjele događaje, nepoznate ili manje znane lokacije akcija i/ili stradanja povezanih uz povijest otpora. Razglednice koje oživljavaju duhove prošlosti izložene su uz antifašističku literaturu kao podsjetnik na hrabrost borbe i svakodnevicu života u neprijateljskoj atmosferi života pod fašističkom okupacijom.

Marko Tadić je vizualni umjetnik koji djeluje u polju crteža, kolaža, animacije i instalacije. Predavač je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Između ostaloga, dobitnik je Nagrade Radoslav Putar za mladog umjetnika i Nagrade Vladimir Nazor za izložbu. Bio je predstavnik Hrvatske na Venecijanskom bijenalu.

_____________

Mario Šimunković: Heroji s margine, predavanje, Knjižnica Božidara Adžije, 20. prosinca 2025. u 11 30 sati

Predavanje je posvećeno manje poznatim i nepoznatim herojima i heroinama koji su sudjelovali u otporu fašizmu u okupiranom Zagrebu tijekom Drugog svjetskog rata. Saznat ćemo tko su bili Petar Biškup Veno, August Černjul, Maks Durjava, Haim Freiedman, Albin Kovačić, Rajna Kravar, Radovan Krišković, Rudolf Kroflin, Josip Makovec, Vinko Megla, Ivica Meleš, Stjepan Mlinarić, Stjepan Škrnjug, Mira Mandl Sparing i Božena Žakman.

Mario Šimunković je povjesničar, istraživač i doktorand koji je specijalizirao razdoblje antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu na području Zagreba i okolice.

_____________

Tonka Maleković: „Haim, der Friedensmann” (Haim, čovjek mira), intervencija u javnom prostoru, Prilaz Gjure Deželića 31, 21. prosinca 2025. u 11 sati

Rad putem kratke grafičko lingvističke forme baca svjetlo na relativno nepoznatu ličnost antifašističkog pokreta u Zagrebu, Haima Friedmana, inspirirajući se njegovim imenom.

Minimalistički pristup pritom otkriva složenost sociolingvističkog organizma, kroz povijesne, kulturne, geografske i vremenske koordinate. Razlaganjem imena Haim Friedman na bazične elemente – sagledavanjem korijena riječi, prevođenjem i blagom interpretacijom na relaciji hrvatski – njemački – jidiš – hebrejski – arapski – iščitavaju se postojeće i učitavaju nove poveznice i asocijacije, signalizirajući povijesno-humanističke kontradiktornost; spirale traume i krvoprolića nasuprot univerzalnih ljudskih težnji, poput ljudskih prava i prava čovjeka na život u miru i sigurnosti.

Od malobrojnih zapisao o Haimu Friedmanu, umjetnica pokušava djelomično rekonstruirati elemente iz njegova života i osobnosti koje nadopunjuje vlastitim fantazijama koje postavlja u današnji kontekst. Preklapanjem vremenskih matrica, perspektiva i metodologija; moguće Friedmanove i umjetničine vlastite, postavlja se temeljno pitanje: kako bi osoba poput Haima Friedmana, koji je u ono vrijeme organizirao borbene antifašističke grupe mladih na području Savske ceste reagirao na današnju situaciju u Gazi? U verziji imaginarnog Friedmanovog pamfleta, umjesto agitacijskih parola ili direktnih poziva i informacija na temu, Tonka Maleković poseže za poetičnim pristupom koristeći tek ono što se već nalazi u samom njegovom imenu i prezimenu, time implicirajući širi povijesno-društveni kontekst. Sadržaj je posredovan u formi letka, koji će biti dijeljen u periodu od mjesec dana, na potezu Savske ceste – između lokacije gdje je bila veleprodavaonica papira u Prilazu Gjure Deželića gdje je Haim Friedman radio – i križanja Savske s Ulicom grada Vukovara. U završnom činu rada bit će organizirana šetnja za javnost koja će krenuti iz haustora u Deželićevoj 31 kada će sudionicima će biti ponuđeno da postanu dio akcije.

Tonka Maleković je vizualna umjetnica i planerica društveno-prostornih transformacija prema održivosti. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i na Arhitektonskom fakultetu Sveučilištu RWTH Aachen u Njemačkoj. Dobitnica je više nagrada i stipendija te sudjelovala u različitim rezidencijalnim programima za umjetnike.

_____________

Jadran Boban: Heroine nepokorenog grada, predavanje, Knjižnica Božidara Adžije, 22. prosinca 2025. u 18 30 sati

Predavanje će predstaviti život heroina grada Zagreba, Rajke i Zdenke Baković. Rođene u Boliviji kao kćeri emigranata s Brača, odrasle su u Zagrebu gdje se obitelj naselila. Sestre Baković bile su suradnice antifašističkog pokreta otpora u okupiranom Zagrebu tijekom Drugog svjetskog rata. Uhapšene i podvrgnute teškim mučenjima nikoga nisu odale. Zdenka je u bijegu počinila samoubojstvo, a Rajka umrla od posljedica mučenja.

Jadran Boban je povjesničar, redatelj i istraživač koji se bavi razdobljem antifašističke borbe i slučajem sestara Baković. Između ostaloga, autor je filma Duhovi Zagreba.

_____________

Dane sestara Baković provodi Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba/ Knjižnicom Božidara Adžije. Autor projekta je Saša Šimpraga.

Projekt je podržan od Grada Zagreba/ Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo temeljem javnog poziva Kultura i umjetnost u zajednici.