Priopćenje povodom planiranih komemorativnih aktivnosti za žrtve ratnih zločina
Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice pozivaju ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana da, prilikom sudjelovanja na 2BS forumu u Budvi, Crna Gora, od 3. do 4. listopada 2025, iskoristi priliku i založi se za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i onih počinjenih u Lori. Iako je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, znamo kako je ovisno i o političkoj volji. Takav bi stav poslao snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj kako sve zločine treba procesuirati. Ni nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
U pravomoćnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske, civile i ratne zarobljenike dovedene u Loru bez ikakve pravne osnove ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih. Ipak, do danas nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007., istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. Bili su ratni zarobljenici, koji su u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić.
Dodatno, još uvijek nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširio i na mučenje crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog proživljene torture u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012. godine, a potom i 2025. pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, nakon molbi ŽDOS-a.
Iz medijskih najava doznali smo kako ministar Grlić Radman planira posjetiti mjesto stradanja u Morinju. Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijet kod spomenika žrtvama ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika sa dubrovačkog područja, počinjenih od strane bivših pripadnika JNA u Morinju. Podsjećamo da je u Crnoj Gori pravomoćno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, i da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
Upravo kao što se Crna Gora mora nastaviti suočavati sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i osigura pravdu za sve žrtve. Težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju ili umanjivanje patnje žrtava drugog. Samo priznavanjem obje strane istine može se stvoriti prostor za zajednički pijetet. Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uvjeti da se žrtvama zločina u Lori iskaže isto onoliko dostojanstva koliko se iskazuje žrtvama Morinja.
Sa druge strane, zabrinjava nas što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na prosvjede. Miholjski zbor, pozvao je građane, da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti ministra Grlića Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve“. Takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna je i neprihvatljiva. Posebno osuđujemo i uvrede upućene ministru Grliću Radmanu, koje ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije.
Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže i pijetet prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava.
