hr

Sloboda  stvaranja i sloboda mišljenja i govora,  do jučer  pretpostavke  hrvatskog društva, uzmiču danas pred nasiljem različitih vrsta. Te  slobode su u Benkovcu nedavno osporene, a zatim i oduzete  onima kojima ove slobode znače egzistenciju. Ljudima koji od kulture žive, kao stvaratelji, promotori i tumači. A još više i važnije, te slobode su oduzete rastjeranoj publici.

Pobjednik Pulskog festivala, film „Mirotvorac“ i decenijski kazališni uspjeh Teatra &TD, predstava  „Mrzim Istinu“ proglašeni su tijekom uličnih nemira nepodobnim djelima,  a zatim je njihovo izvođenje onemogućeno. Prvo u  Benkovcu a zatim, dijelom i u Zadru.

S djelima i njihovim autorima nisu odbačeni samo njihovi lokalni promotori, pregažene su sve one institucije Države koje su ova djela u razvoju i nastajanju prepoznale i podržale,  sav javni trud zajednice da se u oskudnim okolnostima za kulturu omogući nastajanje onog najvrjednijeg – kulturnog blaga i buduće ostavštine, među koje pripadaju i gore  spomenuta, osporena djela.

Nagrađena djela ne mogu biti dostupna samo povlaštenima zbog mjesta življenja, jer je u Izvorišne osnove Ustava upisana briga za kulturni napredak svih, a ne samo stanovnika velikih gradova.

Zauzimamo se tim povodom za ono daleko najranjivije:  za  slobodu i pravo  stanovništva  koje živi u   zanemarenom  području –  neposredno prije, za vrijeme  i poslije rata opustošenom  mržnjom – a zatim  u miru  nemarom javnih vlasti i zaboravom. Sloboda da se govori jezikom kulture, pa i onda kada govori onaj koji se ne dopada trenutnoj javnoj administraciji, temeljna je sloboda  uređenja kojeg podrazumijevamo pod Republikom.

Osuđujemo fizičko nasilje prema novinarki Meliti Vrsaljko u Benkovcu, predsjedniku Multimedijalnog instituta Petru Milatu u Korčuli te prijetnje predsjedniku Antifašističke lige RH Zoranu Pusiću od 11. srpnja, predsjedniku Srpskog narodnog vijeća Borisu Miloševiću, 21. srpnja, ravnatelju KIC-a Hrvoju Hribaru te prijeteće grafite ispisane nadomak stana nagrađivanog spisatelja Miljenka Jergovića i svima drugima koji su na udaru zbog svog javnog rada i javnog izražavanja vlastitog mišljenja.

Slučaj koji nas je pokrenuo nije akademski ni strukovni problem niti se na njega osvrćemo na akademski način. Posrijedi je opstanak temeljnih mjerila, i zastoj tzv. državnog aparata, koji ne umije ili više ne može zaštititi temeljne pretpostavke društva: red i mir, ustavni poredak. Tako počinje kraj jedne Države. Možda ne kraj svake i svakakve države no svakako kraj Republike.  Jedinog državnog oblika u koji vjerujemo.

Želimo živjeti u zemlji gdje se borimo za Hrvatsku svih nas. Zato očekujemo reagiranje i solidarnost struke i promptno reagiranje Vlade na pojavu svake ugroze umjetničkih, novinarskih i znanstvenih sloboda.

Pozivamo Vladu da prestane omalovažavati prijetnju demokraciji, okviru od koje sama zavisi.

Dio veteranskih grupacija koje vjeruju da govore glasom svih sudionika davne oružane obrane  misle  da umjetnička djela koje stvaraju hrvatski umjetnici nisu u skladu s Deklaracijom o Domovinskom ratu. Njihovi su istupi bučni, ponekad i agresivni te pokazuju činjenično nepoznavanje umjetničkih djela na koja nasrću, zahtijevajući pritom prava koja im ne pripadaju i koja nisu utemeljena na Ustavu ili zakonima, već neka – posebna.
Spomenuta Deklaracija utvrđuje pravnu definiciju oružane borbe za slobodu, a  tu slobodu  definira kao slobodu demokratskog života, pluralizma i prava na  građanske i kulturne  slobode, s mirom kao krajnjim ciljem borbe.

Odgovaramo ovim priopćenjem na događaje, na djelovanje i nedjelovanje koje nipošto za cilj nema Mir. Reagiramo na razaranje osnovnog  društvenog  okvira u kojem smo do sada kao kulturnjaci, znanstvenici, aktivisti, novinari i  javne osobe pokušali pridonijeti.

Apeliramo na Vladu i političku klasu u cjelini (hvala iznimkama) da razaberu rizik koji preuzimaju nedjelovanjem: zastojem sustava, šutnjom institucija, strahom političkih vođa i pasivnošću državnih medija.

Pridružite nam se.

Uvjereni smo u snagu Republike.

____________

Priopćenje možete potpisati na poveznici: https://forms.gle/eybc7nxAeJRZQuA57

Do danas je inicijativu podržalo 113 organizacija/saveza/sindikata/ustanova i 580 osoba. Popise možete pogledati u privitku.