Posljednji pozdrav Miri Šuvar (1937.- 2025.)
S tugom se opraštam s publicistkinjom, novinarkom i urednicom Mirom Šuvar koja je živjela za socijalističke ideale. Svojim intervjuima, u kojima je sačuvala sjećanja glavnih protagonistica i protagoniste ljevice i narodnooslobodilačke borbe, sve nas je zadužila. Prepoznala je značaj snimanja i arhiviranja te godinama s kamerom obilazila sve krajeve post-jugoslavenskih zemalja kako bi sačuvala njihova razmišljanja za buduće generacije. U svemu što je radila u javnosti bila je iznimno samozatajna, pa nije stavljala biografske informacije čak ni u knjige čija je autorica ili urednica bila, uvijek inzistirajući na primatu drugih.
Mira Šuvar rođena je u Bileći, u Bosni i Hercegovini, u obitelji Babić. Završila je gimnaziju u Dubrovniku i na studij književnosti došla u Zagreb. U vrijeme studija se kao lektorica aktivirala u Studentskom listu. Tih ju je dana na večeru pozvao siromašni student iz Zagvozda, urednik Studentskog lista, Stipe Šuvar. Tako je krenula njihova cjeloživotna alijansa. Dobili su dva sina.
Nakon završetka studija radila je u poznatoj kockici, u Centralnom komitetu Saveza komunista Hrvatske, kao urednica i lektorica. Devedesetih je ostala bez posla i otišla u prijevremenu mirovinu. Tada smo se viđale na prosvjedima za povrat imena Trga žrtava fašizma, a kasnije na okupljanjima Antifašističke lige RH.
Nastavila je pisati i radila kao dopisnica za Novu Makedoniju i Blic, te slovensku agenciju Morel. Sudjelovala je i u priređivanju Hrvatske ljevice te uređivanju biblioteke Razlog, koje je 1994. pokrenuo Stipe Šuvar. Doprinosila je radu Socijalističke radničke partije Hrvatske (SRP) čiji je predsjednik bio njen suprug. Nikad nije pristajala na kompromise.
U siječnju 1998. Hrvatska ljevica objavila je tekst o zločinima nad srpskim civilima u Sisku. Nakon objavi su slijedile reakcije sa svih strana. Bila je to prva u nizu optužbi na račun nekadašnjeg načelnika Kriznog stožera u Sisku, kao i njegovih bliskih suradnika Đure Brodarca i Vladimira Milankovića. Ivan Bobetko tužio je Hrvatsku ljevicu zbog objave teksta o likvidacijama u Sisku, za duševne boli. Prema presudama općinskog suda a zaključno i Županijskog suda u Zagrebu, Ljevica je morala platiti više od 50.000 kuna. Kad je Stipe Šuvar 2004. iznenada umro imao je samo dugove. Đuro Brodarac preminuo je nakon optuženja, a Vladimir Milanković kasnije je osuđen na deset godina zatvora, zbog sudjelovanja u ubojstvu civila i jednog ratnog zarobljenika srpske nacionalnosti.
Sve prijetnje smrću kojima je zbog svog rada bio izložen Stipe Šuvar, a opteretile su cijelu obitelj, ne mogu se popisati.
Mira Šuvar autorica je knjige Vladimir Velebit, svjedok historije. Među publikacijama koje je uredila u Biblioteci Razlog se posebno ističe Stoljeće života Juraja Hrženjaka.
Nakon smrti supruga počela je snimati intervjue za filmsku seriju o Titu u režiji Lordana Zafranovića. Suradnja je okončana zbog uključivanja dijelova njezinih intervjua sa svjedocima i analitičarima čije je korištenje bila izrijekom zabranila zbog kršenja autorskih prava.
Njen odgovor na probleme bio je rad i još više rada. Nije marila što se iscrpljivala. Kad za neku od vrijednih publikacija Biblioteke Razlog nije bilo sredstava, uzimala ih je od svojih skromnih prihoda.
Bilo bi u duhu kozmičke pravde, kad bi završna publikacija Razloga bila posvećena Miri Šuvar i njenom životnom djelu, koji je dijelom nastajalo u suradnji s suprugom, a u značajnoj mjeri bilo posve njeno. Stotine intervjua koje je snimila sukreirala je sa svojim sugovornicama i sugovornicima. Jedino sad više nema Mire kako bi tu knjigu završila i poslala u tiskaru…
Vesna Teršelič
___________
Mira Šuvar (foto Marko Lukunić/PIXSELL)
