„Hodao sam s razlikom i oženio je“

Privremenom umjetničkom intervencijom Vlade Marteka u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, otvoreni su prvi Dani sestara Baković.

Rad 𝐕𝐥𝐚𝐝e 𝐌𝐚𝐫𝐭𝐞𝐤a nazvan 𝐒𝐩𝐨𝐬𝐨𝐛𝐚𝐧 𝐳𝐚 𝐳𝐧𝐚č𝐞𝐧𝐣𝐚 izveden je na i oko spomen-ploče na mjestu smrtonosnog ranjavanja vođe udarne grupe zagrebačkih skojevaca Josipa Preskara 1943. godine.

Umjetnik dugi niz godina prolazi pored ploče, čita je često iz tramvaja, a za potrebe rada izdvaja tri kulminacijske točke iz teksta: vođa, udarne, zagrebačkih. Tri riječi koje postaju ulaznica za autorov dijalog s pločom. Privremenom intervencijom autor postavlja vizualne dodatke kao četvrtu kulminacijsku točku, u sklopu cjeline. Umetanje nekoliko piktogramskih oblika iz Martekove abecede stvara se nova vizualno-tekstualna cjelina, koja kao poruka i značenje daje naglasak ploči. Rad je sraz javne forme i intimnih aspekata forme (embrio, kuća, sanjke, romobil, stepenice) i života.

Natpis na kući kao jednom od elemenata, „Hodao sam s razlikom i oženio je“, ukazuje na ravnopravnost slaveći razlike i ljubav. Drugi element, stepenice, simbolizira uspon, a sve je povezano s idealima antifašističke borbe koji su danas i jedna od ustavnih vrednota RH.

Dani sestara Baković održat će se u Zagrebu od 7. do 9. studenoga 2024. Manifestacija putem privremenih suvremenih umjetničkih intervencija u javnom prostoru grada povezuje antifašistička ishodišta sa suvremenim ustavnim vrednotama RH.

Program fokusira autentične i manje poznate, pa i dijelom zaboravljene, povijesne lokacije u javnom prostoru grada Zagreba vezane uz događaje iz antifašističke borbe, koje povezuje s aktualnim izazovima i borbama za ljudska i građanska prava, odnosno suvremenim antifašizmima.

Josip Preskar (1920. – 1943.) bio je sindikalni djelatnik i kao pripadnik pokreta otpora vođa udarne grupe zagrebačkih skojevaca. Proglašen za narodnog heroja.

Vlado Martek (1951.) je pjesnik i umjetnik iz Zagreba. Jedan je od osnivača i članova Grupe šestorice autora, jedne od najistaknutijh avangardnih pojava u umjetnosti u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih godina. Između ostaloga, djela su zastupljena u nekima od najznačajnijih muzejskih ustanova na svijetu, poput njuojorške MOMA-e i Centra Pompidou u Parizu.