hr

Dokumentiranje stradanja u ratu važan je doprinos razumijevanju činjenica i sjećanja na izgubljene ljudske živote. Usporedno s povećanim stradanjem civilnog stanovništva u ratovima, kroz dvadeseto stoljeće došlo je do snažnog razvoja svijesti o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava, kao i prepoznavanja ratnih zločina počinjenih u nedirektnim ratnim djelovanjima. Ratovi na području bivše Jugoslavije doveli su do unaprjeđenja metodologije dokumentiranja stradalih, ali i senzibilizacije za stradanja civila u ratu.

Rat u Hrvatskoj obilježava niz karakteristika koje doprinose kompleksnosti istraživanja i bilježenja: izrazito velika koncentracija stradanja u jesen 1991. godine na velikom području, stradanja u izrazito urbanim, ali i ruralnim područjima, veliki broj nestalih osoba čija je sudbina nepoznata, a posmrtni ostaci ekshumirani tek po povratku okupiranih područja te na drugi val koncentriranih stradanja od svibnja do rujna 1995 godine. Tome treba pridružiti činjenicu ratnih djelovanja na graničnim područjima kao i na teritoriju druge zemlje uz raznolikost uključenih vojnih snaga, mnogobrojnost vansudskih egzekucija civila koje su prethodile razvijenom djelovanju vojnih aktivnosti, pa sve do stradanja nesretnim slučajem, od zaostalih mina, od bolesti koje su nastale kao posljedica rata itd.

Popisi žrtava, neovisno o formatu, oslikavaju ne samo metodologiju i fokus, već i realno zatečeno stanje spoznaja o žrtvama. Kao standardni problemi u našem istraživanju pokazuju se:

  • prepisivanje činjenica od drugih izvora bez njihove provjere
  • nedostupnost primarnih izvora
  • nepouzdanost izjava svjedoka
  • udvojeni identiteti (podaci o više objavljenih osoba tiču se jedne)
  • neobjavljivanje lokacija i točnog tipa stradanja kao i konteksta stradanja
  • manjkavi osobni podaci

O stradanjima u ratu u Hrvatskoj objavljene su velike sustavne monografije kao i nizovi monografija nacionalnog i lokalnog karaktera koji se podjednako tiču i civilnih i vojnih žrtava. Bilježenje informacija o nestalima sustavno su vodili Hrvatski crveni križ i Uprava za zatočene i nestale dok je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata napravio veliki istraživački i izdavački posao u nizu svojih publikacija. Pravosuđe je također dalo nemjerljiv doprinos ustanovljavanju činjenica o stradanjima, iako pravda često nije zadovoljena – mnogi procesi nisu okončani, a optuženi počinitelji često nisu dostupni, odnosno sudi im se u odsutnosti.

Organizacije civilnog društva davale su i svoj doprinos bilježenju ratnih zločina. Arkzin, časopis antiratne kampanje, u svojem je prvom broju u rujnu 1991. godine objavio „obrazac za prikupljanje podataka o ratnom zločinu“, dok u četvrtom broju izlazi članak „I Srbe ubijaju zar ne?“. Hrvatski helsinški odbor, na temelju svojih istraživanja, 2001. godine objavio je popis osoba stradalih u ”VRO” Bljesak i ” VRO” Oluja koji do danas služi kao referentna točka za naznačene žrtve, ali čiji su rezultati upitne kvalitete. Popise srpskih žrtava redovito su nadopunjavaju organizacije kao što su Veritas i Suza, koje se u hrvatskom javnom prostoru smatraju nelegitimnim izvorom zbog često netočnih informacija i netransparentnosti objavljenih podataka. Uzoran posao u stvaranju popisa stradalih na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, napravili su Fond za humanitarno pravo (Beograd i Kosovo), te Istraživačko dokumentacioni centar (Sarajevo).

Documenta pokušava ispraviti greške i nedostatke postojećih izvora uspoređivanjem sve dostupne dokumentacije, te provođenjem vlastitog terenskog istraživanja nastoji stvoriti integralni popis s bitnim informacija o osobi i okolnostima stradanja s jasno naznačenom metodologijom i opsegom istraživanja.

________________

Pozivamo vas da podržite kampanju “Pamtimo sve žrtve” te doprinesete dokumentiranju sudbine ubijenih i nestalih u ratu u Hrvatskoj.

Više informacija o kampanji nalazi se na platformi GoGetFunding putem koje možete uplatiti svoju donaciju: https://gogetfunding.com/pamtimo-sve-zrtve/

________________

Crowdfunding kampanja ‘’Pamtimo sve žrtve’’ provodi se u sklopu projekta ”Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo.

#PamtimoSveŽrtve #acfcroatia