Zločin u Hrvatskoj Kostajnici (zarobljenici/civili)

Kazneni postupak protiv opt. Branka Dmitrovića i opt. Nikole Begovića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122. u vezi članka 28. stavak 2. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (u daljem tekstu OKZ RH) i kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisanog i kažnjivog po članku 120. stavak 1. u svezi članka 28. stavak 2 OKZ RH.

Rasprava u kaznenom predmetu započela je 21. ožujka 2022. Optuženici su nedostupni pa se kazneni postupak provodi u njihovoj odsutnosti.

OPĆI PODACI:

Poslovni broj: 6K-rz-5/2020

Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu:

Sutkinja Iva Gradiški Lovreček, predsjednica

Sutkinja Martina Maršić, članica

Sudac Siniša Pleše, član

Optužnica:

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu broj K-DO-200/17, IS -DO-87/17 od 12. prosinca 2019.

Zastupnik optužbe: 

Robert Petrovečki, zamjenik ŽDO Zagreb

Branitelji:

odvjetnik Mladen Slović, branitelj I. opt. Branka Dmitrovića

odvjetnik Danko Banda, branitelj II. opt. Nikole Begovića

Navodi optužnice: 

Optuženici se terete da su:

• u razdoblju od 12. pa do neutvrđenog dana u rujnu 1991. na području Hrvatske Kostajnice i uže okolice, tijekom trajanja oružanog sukoba između regularnih policijskih i vojnih postrojbi Republike Hrvatske i paravojnih formacija dijela pobunjenog lokalnog srpskog stanovništva i njemu pridruženih snaga JNA, nakon što je Štab Teritorijalne obrane Kostajnica 12. rujna 1991. organizirao i proveo predaju i zarobljavanje većeg broja pripadnika MUP-a i ZNG-a kao i civila na lokacijama na brdu Djed i mostu preko Une prema Bosanskoj Kostajnici, pri čemu su idućih dana na okolnom području Hrvatske Kostajnice zarobljeni pojedini pripadnici MUP-a i ZNG-a i to Josip Vinski odnosno Josip Jurčević, ali i civili, mještani Hrvatske Kostajnice, među kojima i Mujo Fazlić te Stjepan Solomun; Protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava – Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima,/zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata te Dopunskog protokola II Ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba;
• I. okr. Branko Dmitrović kao komandant Štaba Teritorijalne obrane Kostajnice i zapovjednik vojne policije pri Štabu Teritorijalne obrane Kostajnica, imajući na taj način formalne i stvarne ovlasti zapovijedanja i nadzora nad pripadnicima svih podređenih im jedinica Teritorijalne obrane  na području Općine Kostajnica, znajući:
• da se prilikom predaje u Bosanskoj Kostajnici dana 12. rujna 1991. pojedini zarobljenici, i to pripadnici pričuvnog sastava policije, Davorin Briševac, Tomislav Jergović, Dražen Kostrić “Kušo”, Dražen Vujčić, Vlado Andrijević te civili Petar Galić i Željko Vujanović, prilikom predaje i razoružavanja, izdvajaju od ostalih zarobljenika i odvode od strane podređenih osobe u Mečenčane, gdje se nalazio Štab Teritorijalne obrane Kostajnica,
• da se nakon predaje zarobljenika na brdu Djed, dana 12. rujna 1991. pojedini zarobljenici i to pripadnici pričuvnog sastava policije, Perica Ljubišić, ozlijeđeni Stipica Vukadin i Drago Lenartić, te pripadnik ZNG-a Damir Radić, izdvajaju od ostalih zarobljenika i odvode od strane podređenih osoba u Mečenčane, gdje se nalazio Štab Teritorijalne obrane Kostajnica,
• da su istog dana 12/13. rujna 1991. u Donjem Hrastovcu, od strane pripadnika jedinice Teritorijalne obrane Kostajnica, pod zapovjedništvom komandanta odreda, sada pokojnog Nikole Borojevića i po njegovoj naredbi, radi osvete za pogibiju nekolicine pripadnika Teritorijalne obrane Kostajnica, likvidirana osmorica pripadnika hrvatskih policajaca i civila,
• da je 13. rujna 1991. u Hrvatskoj Kostajnici, na lokaciji ondašnjeg stočnog sajma, ubijen zarobljeni hrvatski. policajac Dražen Kostrić, pri čemu je umjesto sankcioniranja počinitelja II. okr. Nikola Begović pokušao zataškati i prikriti stvarne okolnosti ovog zločina, na način da je jednom od svojih podređenih vojnom policajcu Rajku Pašiću, naredio da s mrtvog tijela Dražena Kostrića skine “lisice”, kako, bi se prikrilo da je ubijen kao zarobljenik i da su mu ruke bile vezane;

pa iako su bili dužni, ništa nisu poduzeli da ovakve nezakonite radnje svojih podređenih zaustave i spriječe, a počinitelje kazne, svjesni da će se ovakvi nezakoniti postupci prema zarobljenim civilima i pripadnicima MUP-a i ZNG-a koji su bili u njihovoj vlati nastaviti i da im je upravo zbog tih propusta ugrožen fizički i psihički integritet, uslijed čega su njima podređene osobe i nastavile s takvim protupravnim radnjama te su ratni zarobljenici Perica Ljubišić, Davorin Briševac, Tomislav Jergović, Vlado Andrijević, Dražen Vujčić, Drago Lenartić, Stipica Vukadin, Damir Radić i civili Petar Galić i Željko Vujanović na lokaciji “Plavićevac” te civili Mujo Fazlić i pripadnik ZNG-a Josip Vinski na lokaciji Babina Rijeka, lišeni života od strane pripadnika podređenih im jedinica, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani u masovnoj grobnici “Plavićevac” i Babina Rijeka, dok se pripadniku pričuvnog sastava MUP-a Josipu Jurčeviću i civilu Stjepanu Solomonu, gubi svaki trag te se i danas vode kao nestali..

Projekt ,,Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?” je podržan sa € 150.000,00 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova