„Oluja“ – dan sjećanja na žrtve i proslava pobjede

Ovogodišnje obilježavanje dana sjećanja na žrtve hrvatske operacije „Oluja“ u Srbiji i proslava hrvatskog državnog praznika, Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana branitelja protekli su u znaku političkih poruka koje su još više smanjile prostor za samokritičko preispitivanje prošlosti i priznavanje žrtava, bez obzira na veru i etničku pripadnost. Hrvatska je donijela obećani Zakon o civilnim žrtvama rata, ali se porukama o nestalim i kritikom prava i prakse Haškog tribunala u vezi sa zapovjednom odgovornošću udaljila od obaveze da kao članica EU promovira regionalno pomirenje. Poruke i stavovi predsjednika Srbije, izrečeni pojačanom nacionalističkom retorikom, povezujući žrtve „Oluje“ i Jasenovac historijskom nepravdom prema Srbima, ne čine dobro ni Srbiji, ni žrtvama „Oluje“, koje još uvijek pamte mobilizaciju i prisilno upućivanje na Kosovo.

U Srbiji je dan sjećanja na žrtve hrvatske operacije „Oluja“ obilježen spotom sa kamom kao simbolom srpskog identiteta, predstavom koja povezuje stradanje u Jasenovcu i „Oluju“ i odlučnim stavom predsjednika Srbije da se „neće izvinjavati onima koji su ubili desetine i stotine hiljada Srba“. Ceremoniju u izbjegličkom naselju Busije u Batajnici režirao je Dragoslav Bokan, 90-ih godina komandant paravojne grupe „Beli orlovi“.

Na skupu, koji je patrijarh Porfirije nazvao komemoracijom, nije bilo političke pažnje za njegove razumne i važne riječi. Patrijarh je upozorio da zloupotrebe žrtava produbljuju spiralu sukoba, da matrica zapomaganja zatvara (društvo) u trajno bespomoćno stanje žrtve. „Narativ žrtve kao jedini mogući ne može biti pokretač, izvor nadahnuća“ – bila je važna poruka patrijarha Porfirija.

Patrijarh je molio za „nevino postradale strašnih avgustovskih dana 1995. godine“ ali i za „sve nevino pobijene u gradovima i selima, ulicama i njivama, u kućama i stanovima“. Predsjednik Srbije je veliku pažnju posvetio novom srpskom identitetu, u koji su, kako on to vidi, ugrađene kolone, zbjegovi, ubistva na Petrovačkoj cesti i namjera da Srba u Hrvatskoj više nema, ali i Jasenovac, Jadovno, „svaka jama, svaki malj i svaka kama“ koji su bili posljedice te iste politike, istrebljenja Srba, pedeset godine ranije.

Predsjednik Srbije imao je posebnu poruku za kritičare „ratnih heroja“. Upozorio je da neće dozvoliti „bilo kome u Srbiji da gazi nad onima koji su čuvali i štitili i Srbiju, i srpsko ime i prezime više nego bilo ko drugi“.

U Hrvatskoj, ovogodišnja proslava pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana branitelja protekla je u znaku priznanja vojsci i policiji za Domovinski rat, za koji je predsjednik Sabora Hrvatske Gordan Jandroković rekao da je „stijena na kojoj počiva hrvatska država“, i oštrih poruka u vezi sa prošlošću, upućenih Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Zoran Milanović je posebno poručio da nije dobro da u BiH podižu optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika. Hrvatska neće suditi svojim ratnim zapovjednicima – „taj film ne bute gledati“, upozorio je predsjednik Hrvatske. Srbiji je poručio: „Ne možemo odustati od potrage za nekoliko tisuća ljudi, ili barem 2.000 za koje ne znamo gdje su i ne možemo pristati na to da se s njima izjednačuju ljudi koji su navodno nestali i u Hrvatskoj, ali su druge nacionalnosti.“

Premijer Andrej Plenković je naglasio značaj rješavanja sudbine nestalih: „Otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dosezanje pravde je naša trajna dužnost. Zato simboličke geste iskazane prošle godine nastavljamo provoditi vođeni politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštivanje povijesne istine i izražavanja pijeteta svim nedužnim žrtvama, ali nećemo dopustiti da se dovodi u pitanje legitimnost ,Oluje’, ni obrambeni karakter rata“. Preporučio je Srbiji da „napusti jalovu politiku prošlosti, da se suoči sa svojom odgovornošću i okrene politici pomirenja i budućnosti.“

Zabrinjavajuće je da žrtve ratova 90-ih nisu popisane i da među liderima postjugoslovenskih zemalja nema politički zrelih i odgovornih da se okupe oko te civilizacijske i historijske obaveze.

REKOM – mreža pomirenja, 4. i 5. 8. 2021.