Sarajevo / U Historijskom muzeju BiH postavljena izložba “Spomenici na nišanu” / 23. lipnja – 31. kolovoza 2017.
Sarajevo, 23. lipnja 2017. – Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) sudac Carmel Agius otvorio je večeras u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu izložbu “Spomenici na nišanu – Zatiranje historije i sjećanja”.
Izložba se bavi slučajevima razaranja kulturno – historijskih spomenika tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji.
Zbog teme koju obrađuje, sudac Agius tu izložbu smatra izuzetno značajnom, a na otvaranju je istaknuo da razaranje kulturnog naslijeđa i imovine predstavlja krivično djelo kojem je cilj da pogodi u samu srž identiteta jednog naroda, a to se, kaže, često pojavljivalo u brojnim predmetima Tribunala.
Ističe da je izložba zajednička inicijativa SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu iz Pule, Dokumenta – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centra za humanitarno pravo iz Beograda, Historijskog muzeja BiH te organizacije Europa Nostra iz Holandije. Sudac Agius kaže da je značajan doprinos temi kojom se izložba bavi dao i Tribunal s obzirom na napore koje je uložio u identifikaciju i osudu razaranja kulturnog i historijskog naslijeđa.
Direktor Agencije SENSE Mirko Klarin izložbu je okarakterizirao kao plod udruženog kreativnog poduhvata nekoliko organizacija iz Hrvatske, Srbije i BiH, a taj projekt uključuje i druge sadržaje koji ga čine kreativnim. Kaže da je njihova namjera bila učiniti vidljivim, razumljivim i svima dostupnim činjenice o događajima koji su se odigrali u ovom dijelu Evrope između 1990. i 1999. godine.
Kustosica izložbe Branka Benčić naglasila je da izložba prati digitalni narativ dostupan na web stranici Agencije SENSE, a da bi taj materijal koji se sastoji od dokumentarnih zapisa približili široj javnosti osvježen je fotografskim radovima različitih autora, među kojima su Milomir Kovačević Strašni, Pavo Urban, Nenad Fabijanić. Kaže da tu izložbu važnom čini njen informacijski, komunikacijski i edukativni karakter.
Izložba se bavi i slučajevima koji se tiču naslijeđa antifašizma, odnosno spomenika i naslijeđa koji nisu vezani za pojedine etničke grupe.
Izložba je stigla u Sarajevo nakon što je bila predstavljena u Zagrebu i Beogradu, a u Historijskom muzeju BiH bit će postavljena do 31. augusta. Slijedi postavka te izložbe i u Puli.
Izvještaj radisarajevo.ba
U nastavku je izvještaj agencije SENSE /
Predsednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, sudija Karmel Ađus/Carmel Agius, otvorio je u Historijskom muzeju u Sarajevu izložbu “Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sjećanja”, posvećenu uništavanju spomenika tokom ratova u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu.
Izložba “Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sjećanja” je zasnovana na istoimenom interaktivnom narativu koji prikazuje kako je uništavanje istorijskih, kulturnih i verskih spomenika tokom ratova vođenih 90-tih godina na prostorima bivše Jugoslavije, istraženo, rekonstruisano i procesuirano na suđenjima pred MKSJ.
Razaranje spomenika, istakao je sudija Ađus na otvaranju izložbe, predstavlja “zločin koji udara direktno na identitet nekog naroda, koji je MKSJ nedvosmisleno osudio kao zločin protiv čovečnosti i oblik progona, što je jedan od njegovih najznačajnijih doprinosa međunarodnom krivičnom pravu”
Izložba je, prema predsedniku MKSJ, značajna i zbog toga što je plod zajedničke inicijative organizacija civilnog društva iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Holandije, što je, kako je naglasio, “primer saradnje koja je potrebna regionu bivše Jugoslavije na svim nivoima.”
Izložba “Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sjećanja” je, naime, deo zajedničkog projekta SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu iz Pule, Documenta – Centra za suočavanje sa prošlošću iz Zagreba, Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Historijskog muzeja BiH i panevropske organizacije za zaštitu nasleđa “Europa Nostra”, sa sedištem u Hagu.
Pored sudije Karmela Ađusa, prisutnima su se na otvaranju obratili direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, kustosica izložbe Branka Benčić i direktor SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu Mirko Klarin.
Pre Sarajeva, gde će biti otvorena do 31. avgusta, izložba “Spomenici na nišanu” bila je postavljena u Zagrebu i Beogradu, a u oktobru i novembru ove godine će gostovati u Puli i Hagu. Pored putujuće izložbe, zajednicki projekat organizacija civilnog društva iz bivše Jugoslavije I Holandije uključuje i studijska putovanja, okrugle stolove, radionice i međunarodnu konferenciju o odnosu kulturne baštine i pomirenja.
Projekat “Zatiranje istorije i sjećanja” podržava EU u okviru programa “Evropa za građane”
UDAR NA IDENTITET NARODA
Izvod iz govora predsednika MKSJ, sudije Ađusa/Agiusa, na otvaranju izložbe “Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sjećanja” u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu
[…] Kao prvo, izložba je veoma važna zbog toga što se bavi uništavanjem istorijskih, kulturnih i verskih spomenika tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Uništavanje kulturnog nasleđa ili imovine jeste zločin koji direktno udara na identitet nekog naroda; taj se zločin pojavio u mnogim predmetima pred Tribunalom. Zaista, smatram da su nedvosmisleni zaključci MKSJ po kojima su takvi zločini zapravo zločini protiv čovečnosti i oblik progona, jedan od najvažnijih doprinosa tog suda međunarodnom krivičnom pravu. Izložba Spomenici na nišanu je zato povezana s veoma bitnim aspektom nasleđa koje Tribunal ostavlja za sobom. Njeno otvaranje večeras lepo se nadovezuje na raspravu koju smo vodili na završnoj konferenciji o nasleđu MKSJ.
No, smatram da je ova izložba važna na još jedan način: vidim da se radi o zajedničkoj inicijativi koju s pokrenuli SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule, Documenta -Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Fond za humanitarno pravo iz Beograda, ovaj predivni Historijski muzej u Sarajevu, te organizacija Europa Nostra iz Haga u Holandiji. Uz to, izložba je već postavljena u Zagrebu i Beogradu a kasnije će se preseliti i u Pulu. Za mene je saradnja organizacija civilnog društva iz Hrvatske, BiH i Srbije, kao i Holandije, koja je omogućila postavljanje ove izložbe, pravi primer saradnje kakva je potrebna na području bivše Jugoslavije i to na svim nivoima. Ohrabruje me i inspiriše saznanje da ste svi vi uspešno sarađivali na ovom projektu i želim vam svima mnogo uspeha […]
