Smrt Gorana Hadžića – Žrtve uskraćene za presudu / Agencija SENSE

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u nastavku Vam donosi pregled tijeka suđenja Goranu Hadžiću, kojeg je nakon jučerašnje vijesti o smrti ovog haškog optuženika priredila agencija SENSE.

Kao i kolege iz novinske agencije SENSE izražavamo zabrinutost poraznom činjenicom da su u još jednom haškom predmetu žrtve ostale uskraćene za presudu.

ŽRTVE USKRAĆENE ZA PRESUDU /

Agencija SENSE, Haag, 13. srpnja 2016.

U Tribunalu čekaju službeno priopćenje iz Beograda o smrti optuženog Gorana Hadžića kako bi i formalno zaključili njegov predmet, ostavljajući sve zainteresirane, a na prvom mjestu žrtve, uskraćenim za presudu o navodima koji su protiv njega izneseni u optužnici

Optužnica protiv Gorana Hadžića je, podsjetimo, podignuta u srpnju 2004. godine. Istog dana kada je zapečaćena optužnica zajedno sa nalogom za hapšenje dostavljena srpskim vlastima, Hadžić je nestao iz svoje novosadske kuće. Uhapšen je sedam godina kasnije, u srpnju 2011, na Fruškoj Gori.

Nekadašnji skladištar VUPIK-a i predsjednik mjesne zajednice Pačetin, koji je tokom rata dogurao do predsjednika samoproglašene Republike Srpska Krajina, se u ukupno 14 točaka teretio za progon, ubojstva, istrebljenje, mučenje, deportaciju, prisilno prejmeštanje, pljačku i razaranje privatne imovine i vjerskih objekata za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Ti su zločini, prema optužnici, počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kojem su, pod vodstvom Slobodana Miloševića, pored Hadžića sudjelovali još i Milan Martić, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Vojislav Šešelj, Radovan Stojičić “Badža”, Željko Ražnatović “Arkan” i drugi znani i neznani pripadnici JNA, Teritorijalne obrane Srbije i Crne Gore i SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (SBZS), policije i Državne bezbednosti Srbije, kao i dobrovoljaca iz paravojnih formacija poput Arkanovih “Tigrova” i Šešeljevih “Četnika”.

Zločinački poduhvat je, prema optužnici, imao za cilj prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa približno trećine teritorije Hrvatske, koja je trebalo da postane dio nove države pod srpskom dominacijom.

Najteži zločin za koji se Hadžić teretio je ubojstvo oko 200 ljudi odvedenih iz vukovarske bolnice 20. studenoga 1991. i streljanih na poljoprivrednom dobru Ovčara.

Suđenje Goranu Hadžiću je otvoreno 16. listopada 2012. godine.

Tužilaštvo je za izvođenje svojih dokaza potrošilo oko 180 sati, tijekom kojih su ispitana 82 svjedoka i u sudske spise uvedeno više od 3.000 dokaznih predmeta. Na “poluvremenu suđenja” Raspravno vijeće je odbacilo zahtjev obrane da Hadžića bude oslobođen optužbi, tvrdeći da tužilaštvo nije izvelo dovoljno dokaza koji bi na kraju suđenja doveli do njegove osude. Suci su, najprije, zaključili da suzločini navedeni u optužnici zaista počinjeni, kao i da je postojao udruženi zločinački poduhvat sa ciljem da se većina Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni sa trećine hrvatskog teritorija koji je trebao da postane dio nove države pod srpskom dominacijom. Vijeće je zaključilo da je izvedeno dovoljno dokaza koji ukazuju da je Hadžić u značajnoj mjeri “doprinio udruženom zločinačkom poduhvatu i dijelio namjeru drugih sudionika da se provede njegov cilj”.

Dokazni postupak obrane otvoren je u srpnju 2014. godine. Prvi svjedok obrane bio je sam Hadžić, a njegov je iskaz trajao dvadeset dana. Posljednji put se u sudnici pojavio 16. listopada 2014, kada je okončano svjedočenje Save Štrbca, bivšeg tajnika vlade Republike Srpska Krajina i predsjednika Komisije za razmjenu zarobljenika.

Po povratku u Pritvorsku jedinicu Hadžiću je pozlilo i ubrzo mu je dijagnosticiran tumor na mozgu.

Hadžić je odbio dati suglasnost da se suđenje nastavi u njegovom odsustvu, a Raspravno vijeće nije prihvatilo prijedloge tužilaštva za nastavak suđenje koje bi optuženi mogao da prati putem video veze, kao ni druge modalitete koje je, u cilju efikasnog zaključenja postupka, predložila optužba, uključujući tu i odustajanje od unakrsnog ispitivanja preostalih svjedoka obrane.

Ocjenjujući da “nema realnih izgleda” da će se ikada steći uslovi da se suđenje nastavi, tužilaštvo je u svibnju ove godine podnijelo zahtjev za formalno zaključenje postupka protiv Gorana Hadžića, ali je Raspravno vijeće i to odbilo.

Strane u postupku i javnost, a u prvom redu žrtve zločina za koje se teretio Goran Hadžić, su tako uskraćeni za presudu o navodima koji su protiv njega izneseni u optužnici.

Agencija SENSE