Građanski sat – u obranu demokracije / Zadar

Dok su s jedne strane bili nešto stariji i, sudeći po nastupu, desno orijentirani sudionici, koji su stalno provocirali okupljene, s druge strane su bili mladi, spremni okrenuti se budućnosti i pravim problemima u državi, od korupcije, nezaposlenosti do diskriminacije svih onih koji se ne uklapaju u nečiji obrazac „pravog” Hrvata, odnosno Hrvatice.

Verbalno prepucavanje, demonstrativna napuštanja dvorane, skandal s glumicom Tamarom Šoletić, skandiranje „Za dom spremni”, upadanje u riječ i niz drugih antidemokratskih obrazaca ponašanja  obilježili su tribinu „Građanski sat – u obranu demokracije”, što je u srijedu održana u do zadnjeg mjesta punoj Gradske knjižnice Zadar u ogranizaciji Platforme 112 i Antifašističke lige Republike Hrvatske.

Moderatorica je bila Nives Miošić, a gosti aktivistkinja Vesna Teršelič, novinar Ivica Nevešćanin, glumac Juraj Aras i sociolog Sven Marcelić. Zadarska  tribina šesta je u nizu građanskih satova širom Hrvatske, organiziranih,  kako inicijatori naglašavaju, kao poticaj građanima raznolikih svjetonazora i stilova života, koje povezuje briga za ustavne vrijednosti, na otvoreni razgovor o aktualnoj krizi demokracije i konkretnim građanskim akcijama koje je mogu ublažiti, ako ne i otkloniti.

– U 21. stoljeću svatko bi trebao imati pravo reći što misli, a da ga se pri  tome ne vrijeđa i ne opstruira, naglasila je u uvodnoj rečenici moderatorica, pozvavši okupljene na kulturu dijaloga. No, to joj nažalost nije pošlo  za rukom.

– Prije 25 godina smo se gotovo jednoglasno referendumski odlučili za  odcjepljenje Hrvatske od Jugoslavije. No, od tog zajedništva izgleda nije ostalo ništa. Gdje se pogubilo?, retorički se upitao Aras.

Čistka na HRT-u

– Danas imamo podijeljenu državu, velike ideološke sukobe, zapravo  ostrašćenu naciju. Bavimo se prisilno nasilnim ideologijama, političke  garniture ne rade na poboljšanju situacije, već naprotiv upravo suprotno, na jačanju sukoba, naglasio je Aras i u tom kontekstu spomenuo aktualnog ministra kulture, izdvojivši nekoliko njegovih nedemokratskih poteza, od ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije preko ukidanja ili  smanjivanja državnih potpora velikom broju nezavisnih medija do katastrofalno loše online komunikacije između ministarstva i korisnika,  konkretno nepostojanja obrazaca za prijavu projekata, u što se osobno  uvjerio pokušavajući bezuspješno prijaviti jedan projekt.

Zadarski se glumac osvrnuo i na Hrvatsku radiotelevizuju, naglasivši  kako joj je pala gledanost nakon što je aktualna vlast napravila veliku  “čistku” i smjenila gotovo kompletnu uredničku strukturu. 

Nevešćanin se osvrnuo na sudstvo, istaknuvši kako sudske presude  diktiraju slobodu medija.

– Nedavno smo objavili intervju s predsjednikom suda u Zadru u okviru kojeg je on prozvao neke ljude. Nakon objave ti su nas ljudi tužili,  tražeći odštetu od naše izdavačke kuće, a ne od njega. I iako je intervju  bio autoriziran, sud u Šibeniku nam je dosudio maksimalnu kaznu od 50  tisuća kuna. Pitanje koje se nakon te presude postavlja je možemo li mi i  dalje na isti način raditi?, naglasio je Nevešćanin, zaključivši kako je problem slobode medija prije svega u sudnici.

I Teršelič se osvrnula na aktualne probleme vezane za slobodu medija,  izdvojivši nekoliko primjera obračuna nove hrvatske vlasti s neistomišljenicima.

– Hasanbegović je u toj mjeri smanjio potpore neprofitnim medijima  da je ozbiljno doveo u pitanje njihov opstanak. A upravo ti, neprofitni  mediji su garancija da ćemo mi građani dobiti pravu informaciju. Ukinut  je Montirani proces, Mirjana Rakić je morala odstupiti s pozicije ravnateljice Agencije za elektroničke medije, smjenjen je ravnatelj HTV-a bez  poštivanja regularne procedure, cenzura jača na svim razinama, urednici, novinari koji ne odgovaraju vladajućima u sve većem broji ili dobijaju  otkaze ili su prisiljeni dati ostavke. Ljudi su zabrinuti, naglasila je aktivistica.

Do kraja na rubu incidenta

Sociolog Sven Marcelić je naglasio kako izbori ne smiju biti „čišćenje”,  izdvojivši u tom kontekstu Veliku Britaniju, istaknuvši kako Cameron nije, nakon što je došao na vlast, promjenio kompletnu uredničku strukturu javne televizije, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.

– Mi imamo šizofrenu situaciju u kojoj s javne TV nestaju kompletni  svjetonazorski spektri, medijska slika koja nam se servira zapravo uopće  ne reflektira situaciju u zemlji. Dominiraju ekstremne opcije iako je ona  ‘tiha većina’ zapravo okupljena oko centra. Pokazalo je to, između ostalog, i nedavno istraživanje Pravnog fakulteta u Zagrebu koje je pokazalo  da najveći broj hrvatskih državljana na gotovo identičan način razmišlja  o najvećem broju općih pitanja, no usprkos toj činjenici potenciraju se  podjele kao totalno promašena politika, što onda pogoduje ekstremistima, objasnio je Marcelić.

Nakon što su gosti izložili svoje viđenje medijske scene u zemlji na red  su došla pitanja, a s njima i burna atmosfera koja je bila sve do kraja na  rubu incidenta. Nekolicina prisutnih stalno je upadala u riječ govornicima, ne poštujući pravo svih da se slobodno i bez pristanka izraze. I iako  ih je moderatorica u više navrata upozoravala da se pridržavaju demokratske procedure i ne upadaju u riječ, pojedinci su, ne samo upadali  drugima u riječ već i uzvikivali „Za dom spremni” i psovali. Na „tapetu”  je posebice bila Teršelič kojoj je „spušteno” da se ne brine o hrvatskim  žrtvama rata i braniteljima na što im je ona, između ostalog, odgovorila  da je žrtva – žrtva i da sve dok se ne prestanemo baviti zbrajanjem i dijeljenjem žrtava na „naše” i „njihove”, neće biti mira na ovim prostorima.

– Trebamo jedni druge čuti, pronaći sve nestale, procesuirati sve  zločine, istakla je Teršelič.

Posebno dirljiv bio je govor jedne mlade djevojke koja je naglasila da  joj je otac poginuo u ratu, da je Hrvatca, da je katolkinja, no da ne pristaje na to da ju bilo tko etiketira ili svrstava u bilo kakve šablone.

– Zar ja moram doživljavati napade zbog toga što mislim drugačije od  nekih, zar je nemam prava na svoj stav, zar sam ja manje Hrvatica, manje domoljub ako, primjerice, držim da abortus ne smije biti zabranjen?,  upitala se djevojka.

– Nas mlade zanima budućnost, a ne ideološke podjele, želimo pravednije društvo i ne pristajemo na ovoliku količinu agresije kojoj večeras  ovdje svjedočim, dodala je djevojka, praćena glasnim negodovanjem nekolicine sudionika tribine koji joj nisu htjeli dati da se izrazi do kraja.

Isti sukobi, iste podjele

Rasprava se uobičajeno izgleda kada je hrvatsko društvo u pitanju rasplamsala oko ustaša i partizana, oko Domovinskog rata, njegovog  značaja i tretmana u društvu danas, oko „lijevih” i „desnih” interpretacija (ne)uspješnosti mandata predsjednice Grabar Kitarović, oko polaganja vijenaca na spomenike poginulih u II. svjetskom i Domovinskom ratu, oko crkve, oko medijskih odjeka praćenja nedavno održane procesije  s tijelom sv. Leopolda Mandića, oko Tita, oko više, manje, javnosti itekako poznatih tema.

I dok su s jedne strane bili nešto stariji i, sudeći po nastupu, desno orijentirani sudionici, nekolicina kojih je stalno provocirala okupljene, s  druge strane su bili mladi, spremni okrenuti se budućnosti i pravim problemima u državi, od korupcije, nezaposlenosti do diskriminacije svih  onih koji se ne uklapaju u nečiji obrazac „pravog” Hrvata, odnosno Hrvatice.

– Došla sam ovdje čuti nešto konstruktivno, svjedočiti uvažavanju  tuđeg mišljenja, čuti neke nove ideje, neke konkretne prijedloge za budućnost, no dočekali su me ponovo oni isti sukobi, iste podjele. Majka  sam i mogu reći da sam nakon ove tribine uistinu zabrinuta za budućnost svoje djece. Zar mi moramo stalno slušati priče o partizanima i ustašama, zar ne možemo zajedno graditi bolje društvo, upitala se jedna  od sudionica tribine.

– Samo se vi i dalje prepucavajte, samo vi i dalje živite u prošlosti pa  ćete nas mlade gledati preko granice, u novoj domovini, kada se svi odselimo u Irsku, poručila je jedna mlada djevojka.

Tekst Zadarski list Objava 05. svibnja 2016. autor Krešimir Bukvić