Documenta: Sustavno prikupljamo građu o ljudskim gubicima Hrvatske 1991.-1995.
Hrvatski sabor je u srijedu započeo s raspravom o izvješću o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata (HMDCDR).
Tijekom saborske rasprave rečeno je i to da «su neke udruge iz civilnog sektora bile logistička potpora optužnicama u Haagu protiv hrvatskih generala» pri čemu je spomenuta Documenta. Unutar rasprave Documenta se navodi i kao organizacija koja objavljuje neprovjerene podatke o spaljenim srpskim kućama tijekom VRA Oluja, o broju stradalih srpskih civila…
Kako ovo vidimo kao još jednu priliku da javnost informiramo o rezultatima našeg rada na sustavnom prikupljanju građe o ljudskim gubicima Hrvatske 1991.-1995., u nastavku donosimo sljedeće činjenice.
Netočno je da je Documenta na bilo koji našin sudjelovala u pripremi materijala za bilo koje suđenje pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Podaci u vezi spaljenih srpskih kuća tijekom i nakon VRA Oluja, kako je i navedeno u priopćenjima, nisu podaci Documente već su rezultat istraživačko – dokumentacijskog rada HHO-a neposredno nakon VRA Oluja.
Documenta na dokumentiranju ljudskih gubitaka Hrvatske 1991.-1995. radi posljednjih 7 godina.
Neophodnost realizacije ovog projekta proizlazi iz potrebe za sprečavanjem političkih i ideoloških manipulacija brojem žrtava tijekom rata u Republici Hrvatskoj. Žrtvama rata želimo odati pijetet tako što ćemo omogućiti da njihova imena i okolnosti stradanja budu poznate bez obzira na to kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadale, koju su političku ili ideološku ideju branile. Smatramo da je obaveza svakog društva osvijestiti da žrtve ratnih stradanja nisu naprosto brojevi, već ljudi s imenom i prezimenom.
U okviru dokumentiranja ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991.-1995. do sada je prikupljeno 23.400 dokumenata, od čega je 6.243 izjava svjedoka ili članova obitelji žrtava. Ukupno je obrađeno 13.827 dokumenata. Na osnovu prikupljenih i obrađenih dokumenata, uključujući izjave svjedoka, u bazi je evidentirano preko 15.000 žrtava, a našim je empirijskim istraživanjem i provjerom iz više različitih izvora nedvojbeno utvrđena smrt 6.300 osoba. Podaci o ostalim evidentiranim osobama su i dalje u fazi provjere, kao i evidentiranje novih osoba.
Podsjećamo, Documenta je u prosincu 2015., na skupu Dokumentiranje ljudskih gubitaka u regiji u suradnji s Fondom za humanitarno pravo i Natašom Kandić, predstavila nadopunjene podatke o stradalim hrvatskim državljanima u zapadnoj Slavoniji gdje je utvrđeno gotovo dvije tisuće žrtava. Od gotovo 2 tisuće žrtava rata, 50 posto bili su pripadnici oružanih snaga, a 37 posto civili. 45,3 posto žrtava je Hrvata, a 43,8 posto Srba.
Zbog ograničenosti postojećih izvora o žrtvama rata u Hrvatskoj, sustavno intervjuiranje obitelji žrtava i svjedoka jedini je način na koji se poimenični popis žrtava može realizirati i to je ono što izdvaja naše istraživanje u odnosu na ostale.
Predstavnici Documente su kao relevantni stručnjaci na području dokumentiranja kršenja ljudskih prava članovi različitih međunarodnih ekspertnih tijela, a i unutar Hrvatske su bili članovi radnih skupina, uključujući i Radnu skupinu koja je pri ministarstvu branitelja pripremala zakon o civilnim žrtvama rata.
Intenzivnim radom na terenu Documenta je saznala niz relevntnih informacija vezanih za traženje nestalih osoba i te informacije na tjednoj bazi komunicira s Upravom za zatočene i nestale ministarstva branitelja.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
