Izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za 2013. godinu
U godini u kojoj je RH postala punopravna članica Europske unije (EU) potpuno je zaustavljen proces pomirenja. Otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema srpskoj manjini duboko je poremetilo međunacionalne odnose. Interes javnosti za procesuiranjem počinitelja ratnih zločina sve je manji. U teškoj gospodarskoj situaciji, korupcijske afere i vijesti o postupcima protiv sve većeg broja visokopozicioniranih osoba dominiraju javnim prostorom. Iako su tijekom 2013. godine formalno revitalizirani odnosi između hrvatskog i srbijanskog državnog vrha, nikakav konkretni sporazum o suradnji u predmetima ratnih zločina nije potpisan. Većina vodećih političara ne ulaže dovoljno napora kako bi se stvorili pravni okviri i društveno ozračje za proces suočavanja s prošlošću utemeljen na dosljednoj osudi svih ratnih zločina, njihovih počinitelja te politike koja je devedesetih godina dopuštala počinjenja i zataškavala zločine. Još nisu stvoreni dostatni društveni uvjeti u kojima bi svjedoci bili voljni svjedočiti protiv počinitelja zločina sa “vlastite strane“, čime bi se pridonijelo efikasnijem procesuiranju počinitelja i postizanju pravde za žrtve. Vlada RH je, nažalost, nakon izricanja prvostupanjske osuđujuće presude čelnicima Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) propustila priliku distancirati se od zločina hrvatskih postrojbi nad muslimanskim i drugim nehrvatskim stanovništvom u BiH te prema politici koju je RH vodila prema Bosni i Hercegovini (BiH), kao što je to ranije učinio bivši predsjednik Stjepan Mesić.
