Podrška civilnim žrtvama rata, Slavonski Brod, Belišće, Vukovar / Izvještaj
Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću u suradnji s koordinacijom Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Hrvatskom udrugom stradalih zaposlenika iz Domovinskog rata i Europskim domom Vukovar organizirala je niz sastanak i javnih događanja u Slavonskom Brodu, Belišću i Vukovaru.
Ovotjedna događanja u spomenutim gradovima slavonskih županija imala su za cilj još jednom poduprijeti kampanju javnog zagovaranja prava na obeštećenje i reparaciju civilnim žrtvama rata, detektiranje potreba određenih civilno – stradalničkih skupina kao i definiranja mehanizama psihosocijalne potpore u vezi potrebe za rehabilitacijom i uključivanjem civilnih žrtava u društvo.
SLAVONSKI BROD, 15.10.2013. – “Cij nam je informirati civilne žrtve rata o njihovim pravima te ih uključiti u kampanju i zagovaranje prava na obeštećenje” kazala je programska koordinatorica Documente Emina Bužinkić na početku javne tribine Prava civilnih žrtava rata – Afirmacija prava na obeštećenje i reparacije koja je održana u Slavonskom Brodu, 15. listopada 2013.g.
Tijekom skupa u Slavonskom Brodu govorilo se o rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja Documente – Centra za suočavanje s prošlošću provedenom na uzorku od 105 civilnih stradalnika koje je potvrdilo poraznu činjenicu kako većina žrtava nikada nije dobila adekvatnu medicinsku i psihosocijalnu potporu te kako su svi njihovi upiti za naknadom štete završili negativnim odgovorima.
Kao veliki problem, istaknuto je tijekom tribine, postavlja se i pitanje ne postojanja konačnog broja civilnih žrtava rata u RH-a, a prema nekim saznanjima on se kreće između četiri i osam tisuća. Konačni broj tako nije definiran ni na slavonsko brodskom području, gdje je prema dosadašnjim istraživanjima Documente, a o čemu je govorila istraživačica Božica Ciboci, popisano 180 civilnih žrtava rata, slavonsko brodskog područja, od čega je 35 djece (njih troje je s područja BiH). Treba istaknuti kako popis stradalih uključuje i državljane BiH, koji su izbjegli ili se naprosto zatekli na području Slavonskog Broda, naglasila je Ciboci.
Na skupu su predstavljene aktivnosti, Kampanja Žrtve su predugo čekale i oni programi Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas kojima se potiče javna senzibilizacija po pitanju iskustava civilnih žrtava rata i zagovaranja njihovog prava na obeštećenje.
Tijekom skupa govorila je i Daliborka Mikulić, koja je stradala u središtu Slavonskog Broda 1992. godine kao 13-godišnja djevojčica, od granate koja joj je ozlijedila desnu potkoljenicu. Ostvarila je 1.400 kuna osobne invalidnine i to je ne zadovoljava, jer nije ostvarila nikakva druga prava. Udruzi stradalnika rata mnogo znači rad Documente koja je, za razliku od nadležnih institucija, odradila veliki dio posla u otkrivanju broja civilnih žrtava.
“To bi trebala biti i osnova za nadolazeći Zakon kojim će biti regulirana sva pitanja civilnih žrtava rata, a koji će, prema najnovijim informacijama, biti u primjeni od 1. siječnja 2015. godine” kazala je na skupu Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
BELIŠĆE, 16.10.2013. – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i predstavnici Hrvatske udruge stradalih zaposlenika iz Domovinskog rata iz Slavonskog Broda, Omanovca, Siska, Valpova i Belišća organizirali su raspravu s ciljem detektiranja smjernica za daljnje aktivnosti na planu pronalaženja rješenja na definiranju statusa kao i javnog zagovaranja potreba članova i članica spomenute udruge.
Zaključci sastanka su da i dalje treba inzistirati kod zakonodavne i izvršne vlasti na definiranju pravnog statusa stradalih zaposlenika hrvatskih poduzeća tijekom ratnih devedesetih, a koji do danas nije priznat.
Status bi trebalo urediti, kako je istaknuto tijekom skupa, posebnim zakonodavnim propisom prije svega kao neborbeni sektor. Poseban zaključak sastanka je da se pokuša otvoriti mogućnost “Ustavnog prigovora” na odluku Vlade RH (MUP i MORH) na priznavanje vojnog statusa samo zaposlenim u dva navedena ministarstva, čime su zaposleni u drugim ministarstvima izostavljeni.
Ivanka Sabljak, predsjednica udruge i Nurija Sefić, tajnik naglasili su da i dalje treba nuditi suradnju sličnim udrugama a na tragu zajedničkih aktivnosti zagovaranja prava civilnih žrtava rata.
VUKOVAR, 17.10.2013. – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Europski dom Vukovar organizirali su sastanak s pružateljima psihosocijalnih usluga a na temu psihosocijalne potpore civilnim žrtvama rata koja je dio širih napora zagovaranja prava na obeštećenje i reparaciju civilnih žrtava rata uz odgovarajuću rehabilitaciju i uključivanje u društvo.
Pred pružateljima psihosocijalnih usluga iz istočno slavonskog područja na početku vukovarskog skupa govorili su Ljiljana Gehrecke, Europski dom Vukovar, na temu podrške žrtvama u kontekstu revitalizacije zajednice dok je Dinka Čorkalo Biruški s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prezentirala rezultate serije istraživanja započetih 2000. god. u Vukovaru, na temu mogućnosti oporavka pojedinca i zajednice.
U spomenutom istraživanju je sudjelovalo preko 5.400 Vukovaraca a glavni ciljevi su bili analaizirati glavne procese socijalne rekonstrukcije kao i pratiti glavne promjene međugrupnih stavova i ponašanja u poslijeratnoj zajednici.
Kako je istaknula Dinka Čorkalo Biluški, a na tragu spomenutog istraživanja, potrebno je u zajednici postići interpretaciju prošlih sukoba i događaja na način koji će biti prihvatljiv svim stranama – a u tome može pomoći objektivno dokumentiranje žrtvi i patnji.
“Ako postoje ozbiljne razlike u razumijevanju događaja u prošlosti, teško je graditi odnose jer to odražava vrlo različite vrijednosti, ne pridonosi toleranciji i povjerenju”. Doživljene traume i gubitke, mišljenja je Čorkalo Biluški, treba priznati i poštovati u čitavoj zajednici, bez obzira kojoj grupi žrtava pripadala, zaključivši “kako iskreno suosjećanje za gubitke drugih ljudi i njihovu patnju može biti snažno sredstvo izgradnje odnosa između pojedinaca i grupa”.
Na skupu se prezentirala analiza potreba civilnih žrtava rata i načini podrške istima.
Zdenka Pantić, ispred Rehabilitacijskog centra za stres i traumu, govorila je odgovarajućim načinima podrške žrtvama mučenja, dok je o iskustvima rada sa spomenutom stradalničkom skupinom govorio Charles Taubar, Coalition for Work with Psycho Trauma and Peace.
Emina Simunić, ispred Udruge Žena u Domovinskom ratu predstavila je istraživanje “Ja sam više od moje traume” temeljeno na iskustvima rada sa Vukovarskim žrtvama koje su preživjele seksualno zlostavljanje tijekom rata.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
