Zločin u Sremskoj Mitrovici
U siječnju 2009. godine ŽDO iz Vukovara odustalo je od optužbe da je Milovan Ždrnja počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.
OPTUŽNICA
Optuženiku se stavljalo na teret da je dana 20. studenog 1991. godine u ranim jutarnjim satima, u zarobljeničkom logoru Sremska Mitrovica, kada su nakon okupacije Vukovara 18. studenoga 1991. godine doveženi autobusima zarobljeni i ranjeni civili, kao pripadnik vojne prometne policije tzv. JNA pratio autobuse, za vrijeme dok je Ivica Pavić bio u dvorištu zatvora postrojen na pisti s ostalim zarobljenicima, iako je vidio da je isti ranjen u stopala obje noge i da jedva stoji od iscrpljenosti, prišao mu i udario ga gumenom palicom u potiljak, tako da je ovaj izgubio svijest i pao na tlo, pa su ga u besvjesnom stanju odnijeli u prostorije zatvora Ivan Levačić i još jedan nepoznati zarobljenik,
dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civile mučio i nečovječno postupao prema njima, te im nanio velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta,
čime je počinio krivično djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH.
OPĆI PODACI
Županijski sud u Vukovaru
Predmet : K 30/07
Vijeće za ratne zločine : sudac Slavko Teofilović, predsjednik Vijeća, sutkinja Zlata Sotirov, član Vijeća, sudac Berislav Matanović, član Vijeća
Optužnica: ŽDO-a Vukovar, broj K-DO-25/02 od 26. rujna 2002. godine, izmijenjena 09. srpnja 2004. godine
Zastupnik optužbe: Zdravko Babić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika iz Vukovara
Kazneno djelo: ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona (OKZ) RH
Optuženik: Milovan Ždrnja, branio se sa slobode
Branitelj optuženika: odvjetnik Igor Plavšić, izabrani branitelj opt. Milovana Ždrnje
Žrtva:
– tučen: Ivica Pavić
IZVJEŠTAJI SA PRAĆENJA
Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio je žalbu opt. Milovana Ždrnje i ukinuo prvostupanjsku presudu od 31. prosinca 2004. godine (kojom je opt. Ždrnja proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci) i predmet vratio sudu na ponovno suđenje, pred potpuno izmijenjeno vijeće.
Vrhovni sud RH je naložio da se u ponovljenom postupku temeljito i detaljno provjere svi dokazi i da se njihovom pažljivom analizom ocjeni ima li dokaza da je optuženik noću 19./20. studenog 1991. godine bio u zatvoru u Mitrovici i je li prema oštećeniku poduzeo inkriminirane radnje (radnju). Ako sud utvrdi da je optuženik gumenom palicom jednom udario oštećenika u potiljak, tako da je ovaj izgubio svijest, treba ocijeniti predstavlja li takva radnja mučenja civila nečovječno postupanje prema njemu, je li takvim postupkom oštećeniku nanijeta velika patnja, što predstavlja bitna obilježja kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret, ili se, eventualno, radi o nekom drugom kaznenom djelu.
05. lipnja 2008. godine započeo je ponovljeni postupak protiv optuženog Milovana Ždrnje.
Optuženik je izjavio da se ne smatra krivim te da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.
Ispitan je svjedok Šimun Karlušić.
OBUSTAVA POSTUPKA
Povodom odustanka Županijskog državnog odvjetništva iz Vukovara od optužbe protiv optuženika Milovana Ždrnje, Županijski sud u Vukovaru je dana 23. siječnja 2009. godine temeljem čl. 291. st. 1. toč. 1. ZKP-a donio rješenje kojim je obustavljen kazneni postupak protiv optuženika Milovana Ždrnje zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano i kažnjivo po čl. 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.
Bračni drug i djeca oštećenika Ivice Pavića upozoreni su na mogućnost nastavka kaznenog progona jer je oštećenik Ivica Pavić umro u tijeku postupka.
MIŠLJENJE MONITORING TIMA NAKON ZAVRŠENOG POSTUPKA
Kazneni postupak protiv Milovana Ždrnje obustavljen je 23. siječnja 2009. na Županijskom sudu u Vukovaru zbog odustanka od optužbe županijskog državnog odvjetnika iz Vukovara.
Optuženiku se, izmijenjenom optužnicom iz srpnja 2004., stavljalo na teret da je 20. studenog 1991. godine u zarobljeničkom logoru Sremska Mitrovica prišao Ivici Paviću i udario ga gumenom palicom u potiljak tako da je ovaj izgubio svijest i pao na tlo, te da je na taj način za vrijeme oružanog sukoba mučio civile i nečovječno postupao prema njima nanoseći im velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta, čime je počinio krivično djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZRH.
Do navedene izmjene optuženika se teretilo i za udaranje Šimuna Karlušića.
Dana 31. prosinca 2004. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru proglasilo je opt. Milovana Ždrnju krivim te ga je, uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne, osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci.
Vrhovni sud RH 20. ožujka 2007. ukinuo je prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred potpuno izmijenjenim vijećem. VSRH utvrdio je da je činjenično stanje na kojem se temelji odluka o odgovornosti optuženika pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
Budući da se presuda temeljila samo na iskazu oštećenika Ivice Pavića i svjedoka Šimuna Karlušića, u ponovljenom je postupku prvostupanjski sud, po nalogu Vrhovnog suda RH, trebao detaljnije, kritički i sveobuhvatnije ocijeniti njihove iskaze. Ukoliko bi utvrdio da je optuženik jednom udario gumenom palicom oštećenika u potiljak, tako da je ovaj izgubio svijest, trebao bi ocijeniti predstavlja li takva radnja mučenja civila nečovječno postupanje prema njemu, da li je takvim postupkom nanijeta velika patnja oštećeniku što predstavlja bitna obilježja kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret, ili se, eventualno, radi o nekom drugom kaznenom djelu.
Izmjenom činjeničnog opisa optužnice u srpnju 2004., tijekom prvoga postupka, ŽDO je, nakon ispitivanja svjedoka Šimuna Karlušića, ispustio dio inkiriminacije koje su se odnosile na radnje poduzete na njegovu štetu.
U konačnici, optužba se temeljila samo na iskazu oštećenika Ivice Pavića koji je tijekom ponovljenog postupka umro.
Nakon sedmogodišnjeg sudskog postupka, tijekom kojih je donijeta i jedna nepravomoćna osuđujuća presuda, tužiteljstvo je odustalo od optužbe.
Mišljenja smo da bi u svakom kaznenom postupku optužnice trebale biti podizane nakon kvalitetno provedenih istraga i na temelju dokaza iz kojih bi proizlazila osnovana sumnja da je okrivljenik počinitelj kaznenog djela.
Sudski postupak koji je trajao sedam godina, a nakon kojeg je tužiteljstvo odustalo od optužbe ne govori u prilog tome.
