hr | en

Pozivamo vas da pratite Web Samit Zapadnog Balkana u sjeni / Web Western Balkans Shadow Summitu  koji će se održati putem moderiranog Zoom razgovora sutra, u utorak 5. svibnja/maja 2020. u 12:00 h s temom proširenja EU na Zapadni Balkan te zaštite osnovnih prava i unapređenja mehanizma njihove zaštite u EU. Dan poslije, u srijedu održati će se EU summit o Zapadnom Balkanu, u organizaciji Europske komisije.

Za razgovor se registrirajte na linku: 

https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_x8f3G1Y2TJ2_FSyIbRkx6g 

Nakon registracije dobit ćete potvrdu i dodatne informacije. 

U sklopu web samita govorit će Emina Bošnjak, Sarajevski otvoreni centar (BIH), Zoran Ivančić, Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacije CPI) (BIH), Sonja Stojanović Gajić – Članica Upravnog odbora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, predstavnica u Zajedničkom konzultacijskom odboru EU-Srbija (Srbija), Ivan Đurić, Inicijativa mladih za ljudska prava (Srbija), Vildan Drpljanin, Helsinški komitet za čovekovi pravi (Sjeverna Makedonija), Agon Maliqi, Sbunker (Kosovo), Gordan Bosanac, CROSOL i Vesna TeršeličDocumenta (Hrvatska).

Razgovor će moderirati novinarka Ivana Dragičević. U ime Foruma 2020 razgovor organiziraju Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i CROSOL.

U tijeku webinara s govornicima možete direktno dogovoriti i druge zasebne razgovore putem internetskih platformi, i tu posebnu pažnju skrećemo TV kućama. 

Pregovori sa zemljama kandidatima sa Zapadnog Balkana sporo i teško napreduju, a zemlje članice i same ne predstavljaju dobre primjere vladavine prava. Izvješća govore o zabrinjavajućoj situaciji vezanoj za vladavinu prava u mnogim zemljama koja je dodatno pogoršana različitim političkim i institucionalnim rješenjima zbog uvođenja različitih tipova izvanrednih stanja i mjera u borbi protiv pandemije.

Tako je primjerice europski parlament u siječnju izglasao rezoluciju o pogoršanju situacije u Mađarskoj nakon aktiviranja članka 7 TEU, a u ožujku je u Mađarskoj donesen zakon koja omogućava vladanje dekretima bez vremenske klauzule i bilo kakvog efikasnog ustavnog nadzora. Tu se otvara i usložnjava cijeli niz problema vezanih za slobodu medija, digitalna prava i privatnost te solidarnost među članicama Unije.

Nakon izbora za europski parlament, čelna tijela EU dobila su nove predstavnike. No, ove godine donosi se novi višegodišnji proračun koji će definirati potrošnju Unije, a posebno i programe koji se tiču ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.

Kako je pandemija promijenila i zaustavila niz procesa, stavivši u karantenu velik dio svjetske populacije, tako je i prvo predsjedanje Hrvatske Europskom unijom bilo značajno opterećeno tom situacijom, i puno je prilika koje su zacrtale Vlada pa i civilno društvo, izgubljene. Međutim, smatramo da ova situacije nije razlog da civilno društvo ne djeluje i upozorava, pogotovo jer se baš u vrijeme krize definiraju trendovi koji će odrediti budućnost EU i svijeta.


Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019-2021’’. Za sadržaj je isključivo odgovorna Platforma za međunarodnu građansku solidarnost hrvatske – CROSOL i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.