hr | en

ZAGREB, 17. studenoga 2017. – 9. studenoga u prostorijama Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu predstavljena je javnosti  trosveščana knjiga Jadranka Prlića “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III.”, te knjiga Mate Arlovića o pravnoj prirodi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne – “Hrvatska zajednica Herceg Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” (ili kako se navodi u vijesti HINE “The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina”).  O knjigama su govorili ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH Željko Raguž, povjesničar Mladen Ančić i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Za razliku od uobičajene izdavačke prakse, ova promocija očito nije bila striktno knjiškog karaktera, te svojim karakteristikama postavlja i neka značajna politička (i moralna) pitanja:

–       kakav je smisao promoviranja knjige čiji je autor, kao prvooptuženi, prvostupanjski osuđen pred Haaškim sudištem na 25 godina zatvora „za zločine nad počinjene nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1991. do 1994.“ – a pri tome se radi o knjizi koja u mnogome polemizira sa sudskom odlukom (koja još nije konačna), točnije s njezinim utemeljenjem?;

–       zašto je promocija izvedena tri tjedna prije objavljivanja pravomoćne sudske odluke u postupku protiv Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića?;

–       kako je moguće razumjeti drugačije do kao neodgovorni cinizam činjenicu da je promocija izvedena na obljetnicu rušenja glasovita mostarskog mosta – čije je razaranje, uz ostalo, haaški sud stavio na teret Prliću i ostaloj petorici optuženika?;

–       nije li elementarna korektnost – s obzirom na političku važnost teme i činjenicu da se radi i o sadržaju i o autoru koji su, doslovno, sub judice – zahtijevala da organizatori pozovu među uvodničare i barem nekoga tko ne dijeli mišljenje Prlića i promotora njegove knjige da su jedan od bitnih problema „bezobraštine političkog Sarajeva“, ali ne i zločini na hrvatskoj strani?;

–       ne dovodi li sudjelovanje suca Ustavnoga suda RH Mate Arlovića na skupu koji je obilježen očitom nacionalnom pristranošću u odnosu na zbivanja u susjednoj državi – u pitanje ulogu i ugled Ustavnog suda?

–       nije li neprimjereno da svojom nazočnošću takvom skupu daje podršku Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, uplićući time i Vladu RH u ovakvo postupanje?

Odgovori na sva ova pitanja čine se očitima, barem za one kojima je do vladavine prava, do istine o nedavnome ratu i do suočavanja i s najneugodnijim trenucima novije nacionalne prošlosti.

Činjenica da na ovu promociju nije bilo kritičkih javnih reakcija upozorava na društveno stanje na koje ni sudske odluke – ma kakve bile – ne mogu utjecati drugačije do površinski. A nastavi li se ovakvo stanje – u kojemu nacionalistički govor nadomješta objektivnu analizu prošlosti – teško je očekivati da Hrvatska konačno doista  prispije u poratno doba.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću