Održana konferencija za tisak povodom obljetnice Oluje i stradanja civila
U povodu obilježavanja godišnjice istovremenog slavlja oslobođenja
okupiranih područja RH te sjećanja na stradanja srpskih civila, u Kući
ljudskih prava, 03. kolovoza 2012. godine održana je tiskovna
konferencija na kojoj smo još jednom podsjetili na činjenice koje je
Sudsko vijeće haaškog suda utvrdilo o zločinima počinjenim u tijeku i
neposredno nakon vojno-redarstvene akcije „Oluja“.
Tijekom konferencije Vesna Teršelič, voditeljica Documentem i medijski koordinator Eugen Jakovčić
su predstavili najvažnije dijelove ovogodišnjeg priopćenja povodom
godišnjice stradanja srpskih civila u tijeku i nakon VRA „Oluja“, kojeg i
ovog kolovoza potpisuju Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka
Uz priopćenje predstavljeni su i najvažniji dijelovi Osvrta na presudu MKSJ-a
u predmetu protiv Gotovine i dr. i to s obzirom na utvrđivanje
činjeničnog konteksta događaja te jedinstvenu sudsku interpretaciju u
stvarnoj primjeni međunarodnog humanitarnog prava, što predstavlja
svojevrsni sažetak najvažnijih dijelova inače vrlo opsežne haške
presude.
Voditeljica Documente haašku presudu je ocijenila bitnom za
utvrđivanje činjeničnog stanja i doprinos suočavanju s prošlošću,
posebno u odnosu na pobjedničku stranu, neovisno o pravnim dilemama i
kontroverzama koje ta presuda nosi, posebice u odnosu na individualni
oblik kaznene odgovornosti inauguriran kroz koncept udruženog
zločinačkog pothvata. Vesna Teršelič smatra da se činjenice o
stradanjima srpskih civila utvrđene u nepravomoćnoj presudi neće
pobijati i da će se žalbeno vijeće baviti pitanjem udruženog zločinačkog
pothvata.
Na konferenciji se govorilo i o konkretnim sudbinama civilnih žrtava
rata, točnije o rješenju za naknadu štete iz siječnja 2012. godine u
slučaju Jovana Berića iz Varivoda u kojem Vrhovni sud Republike Hrvatske “smatra da je smrt Radivoja i Marije Berić,
uzrokovana terorističkim aktom, tj. aktom nasilja izvršenim iz
političkih pobuda s ciljem izazivanja straha, užasa i osjećaja osobne
nesigurnosti građana. Temeljem toga Republika Hrvatska je odgovorna i to
po načelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta
te pravičnog i brzog obeštećenja”. Zločin u Varivodama počinjen je u
rujnu 1995. godine, kada su pripadnici Hrvatske vojske ubili
starosjedioce srpske nacionalnosti i to gotovo dva mjeseca nakon prekida
ratnih djelovanja.
Presedansku presudu VS RH u slučaju Jovana Berića ne dijeli većina
civilnih žrtava rata u RH. Eugen Jakovčić je ustvrdio kako je sramotan
tretman civilnih žrtava rata od strane države, neovisno o njihovoj
nacionalnoj pripadnosti, koje su, nakon što nisu mogle dobiti pravdu na
sudu, građanskim parnicama tražili obeštećenje ali ih gube u većini
slučajeva pa moraju plaćati parnične troškove. Upozorio je da se
proteklih tjedana suočavaju s navalom zahtjeva civilnih žrtava koje
traže otpis parničnih troškova.
Više informacija potražite u materijalima u prilogu:
- Priopćenje povodom godišnjice VRA “Oluja” i stradanja civila
- Osvrt na presudu MKSJ generalima Gotovini, Čermaku i Markaču
- Presuda MKSJ generalima Gotovini, Čermaku i Markaču
- Sažetak presude MKSJ generalima Gotovini, Čermaku i Markaču
- Preliminarni razultati istraživanja sadržajna središnjeg “Dnevnika” HRT-a nakon presude
- Slučaj Jovana Berića, Varivode
- Presuda VSRH u slučaju Berić