Komemoracija bez državnih institucija / Dotrščina 2015.
Povodom obilježavanja 70. obljetnice oslobođenja Zagreba i Dana Europe, u zagrebačkom spomen parku Dotrščina, 07. svibnja 2015. su se okupili predstavnici 12 zemalja, brojni antifašisti, nevladini aktivisti, predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Židovske općine Zagreba, Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, GOLJP-a, BaBe-a i Kuće ljudskih prava Zagreb.
Henrik Ofstad, veleposlanik Norveške, Michèle Boccoz, veleposlanica Francuske, Ellen Berends, veleposlanica Nizozemske, Stefan Estermann, veleposlanik Švicarske, Emanuela D’Alessandro, veleposlanica Italije i Juraj Priputen, veleposlanik Slovačke uz svoje kolege i kolegice iz veleposlanstava Njemačke, Srbije, SAD-a, Kanade, Belgije i Austrije, poklonili su se žrtvama fašizma i borcima Narodno-oslobodilačkog rata.
Predstavnika/ca državnih institucija Republike Hrvatske i političara u spomen parku Dotrščina nije bilo.
“Zajedništvo okupljenih diplomata i svih nas u odavanju počasti predstavlja zajedništvo kakvo je viđeno u Drugom svjetskom ratu, ako se uzme u obzir da su i Njemačka i Austrija oslobođene od nacizma – rekla je voditeljica Documente i zamjenica predsjednika Antifašističke lige Republike Hrvatske Vesna Teršelič, ističući da su na toj lokaciji ustaške vlasti pobile na hiljade ljudi, između kojih i brojne intelektualce ljevičare kao što je Otokar Keršovani.
“Od 1990. naovamo učenici ovdje ne dolaze sistematski, nego tek povremeno i to na poticaj Documente, SNV-a ili ŽOZ-a” – rekla je Teršelič i ukazala na demoniziranje antifašističke borbe koje se provodi od 1990.
“Političari koji promoviraju govor mržnje šute o žrtvama, pa je tako i Kolinda Grabar-Kitarović u Jasenovcu propustila spomenuti tko su žrtve, a tko zločinci” – dodala je Teršelič.
Počasni predsjednik Antifašističke lige RH i nekadašnji partizan Juraj Hrženjak posvjedočio je kako je za dlaku izmakao smrti na Dotrščini.
“Ja sam čovjek koji je imao dovoljno sreće da pobjegne u trenutku kada su me došli uhititi. Želim naglasiti da su 90 posto ubijenih ovdje bili Hrvati, katolici, 90 posto ljudi ovdje nije imalo nikakve veze sa politikom.
Tada u Zagrebu više nije bilo Srba, Židova ili Roma. Ljudi koji su tu pogubljeni većinom nisu bili aktivni članovi Komunističke partije, koja je bila na čelu antifašističkog otpora u Jugoslaviji. Bile su to domaćice, obični ljudi, ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da žele slobodu. Bili su to ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da nije u redu da se uhićuju neki čestiti Srbi, njihovi susjedi. Gomila ubijenih su bili takvi, potpuno nevini ljudi – rekao je Hrženjak, ističući da je jedna od žrtava bila Marija Dobrić samo zato što je dala koju kunu za pomoć stradalnicima.
“Zbog hiljada takvih kao što je Marija, ne dozvolimo da se blati čast Zagreba i Hrvatske i da se uvodi fašizam” – dodao je počasni predsjednik Antifašističke lige.
Nakon komemoracije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Antifašistička liga RH organizirali su za veleposlanike/ce šetnju po spomen-parku Dotrščina uz vodstvo povjesničara Marka Smokvine.
Dotrščina je mjesto najvećeg masovnog zločina u modernoj povijesti Zagreba gdje su za vrijeme nacističke okupacije od 1941. do 1945. ustaše ubili nekoliko tisuća ljudi. Prostor dotrščinske šume uređivan je od 1960-ih te se u okviru spomen-parka nalazi pet monumentalnih spomenika, radovi istaknutih umjetnika: Vojina Bakića (dva rada), Branka Ružića, Stevana Luketića i Koste Angelija Radovanija.
Projekt Virtualni muzej Dotrščina www.dotrscina.hr je internetska stranica koja pruža osnovne informacije o mjestu i zbivanjima u Drugom svjetskom ratu, djelomično potisnutim iz javnog diskursa devedesetih godina prošlog stoljeća. Osim virtualno, Virtualni muzej Dotrščina djeluje i u fizičkome prostoru grada kroz privremene tematske postave u javnome prostoru te privremene memorijalne umjetničke intervencije na prostoru spomen-parka. Dosad su postavljene tri takve intervencije, a ove će godine po prvi puta biti raspisan međunarodni natječaj za privremenu memorijalnu intervenciju.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
