Izvješće Vijeća Europe o poslijeratnoj pravdi u bivšoj Jugoslaviji

“Međuetničko pomirenje, socijalna kohezija i trajni mir u regiji bivše Jugoslavije ne mogu se ostvariti ako se države neće cjelovito baviti posljedicama teških kršenja ljudskih prava, koja su tisuće žrtava doživjele tokom ratova devedesetih godina prošloga stoljeća. Izazovi koji još uvijek postoje traže mudru viziju i odlučno političko vodstvo. Mir i stabilnost u regiji trebali bi biti čvrsto utemeljeni na načelima ljudskih prava i vladavine zakona”, rekao je Thomas Hammarberg, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, predstavljajući u Sarajevu tematsko izvješće o poslijeratnoj pravdi u bivšoj Jugoslaviji.

Tematsko izvješće razmatra i nudi preporuke u svezi četiri ključne komponente poslijeratne pravde: mjere za ukidanje nekažnjivosti, pružanje odgovarajuće i učinkovite naknade za sve žrtve rata, potreba ustanovljavanja i priznavanja istine o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, te institucionalne reforme za učinkovito sprečavanje ponavljanja događaja iz prošlosti.

“Usprkos naporima i ostvarenom napretku, zaostavština nedavne nasilne prošlosti još uvijek opasno lebdi nad regijom bivše Jugoslavije”; kaže Povjerenik. “Nekažnjivost za zločine počinjene u ratu još nije uklonjena, a još uvijek se ne zna za sudbinu nekih 13.500 nestalih. Tisuće žena koje su preživjele seksualno nasilje još uvijek nemaju primjerenu pomoć. I još uvijek nisu zadovoljeni legitimni zahtjevi za reparaciju oko 438.000 izbjeglica i drugih raseljenih osoba. Uz to, situacija u kojoj se nalazi nekih 18.000 ljudi u regiji koji su apatridi, ili im prijeti opasnost da postanu apatridi, naročito Romi, predstavlja ozbiljan humanitarni problem koji se mora razmotriti i riješiti sukladno prihvaćenim europskim i međunarodnim standardima”.

Povjerenik naglašava temeljni značaj uspostavljanja djelotvornih nacionalnih pravosudnih sistema u svim zemljama regije, ne samo da bi se osnažila vladavina zakona, već i da se ojača prijeko potrebno povjerenje javnosti u pravosuđe, te da se osnaži sprečavanje kršenja ljudskih prava.

Države bi se trebale dogovoriti o pravednim i trajnim rješenjim, kojima bi se okončalo pitanje dugotrajno raseljenih izbjeglica i drugih raseljenih osoba. Žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu i dalje su dijelom u ugroženom položaju, a zaslužuju snažniju podršku tih država.

Javna potvrda činjenica i prihvatanje odgovornosti mogu biti bitan oblik zadovoljenja, te tako doprinijeti reparaciji teških šteta koje su doživjele žrtve rata. Povjerenik pozdravlja do sad poduzete korake, naročito korake koje su poduzeli predsjednici Hrvatske i Srbije, u pogledu priznavanja činjenica o ratnim zločinima i potrebe ustanovljavanja i priznavanja istine. “Kad državni zvaničnici priznaju i potvrde činjenice o zločinima iz prošlosti, time se kod ljudi mijenjaju stavovi i podupire se pomirenje. Kampanje izgradnje svijesti javnosti podjednako su potrebne za izgradnju trajnog mira i socijalne kohezije u regiji”.

Povjerenik iskazuje svoju podršku do sad poduzetim naporima u smjeru ustanovljavanja i priznavanja istine o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava koja su se dešavala tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, te poziva na odlučniji politički angažman u tom području. “Takve napore ozbiljno ugrožavaju uporna etnička polarizacija i podjele među političarima i stanovništvom. Države u regiji bi trebale podržati uspostavu regionalne komisije za istinu i pomirenje, te joj dati ljudske i financijske resurse neophodne za učinkovit rad“.

Na kraju, Povjerenik preporuča reformu obrazovnih sustava država u regiji, s ciljem promicanja stvarnog poznavanje povijesti i tolerancije među narodima, naročito među mlađim naraštajem, te s ciljem borbe protiv etničke polarizacije i diskriminacije.

Više informacija na Povjerenikovoj tematskoj stranici o poslijeratnoj pravdi u regiji bivše Jugoslavije.