Izbrisani u Sloveniji, 20 godina agonije
Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću, u srijedu, 5.
lipnja s početkom u 11.00 sati u Kući ljudskih prava Zagreb,
organizira raspravu na temu Izbrisanih. Na raspravi će govoriti Katarina
Vučko, pravnica ljubljanskog Mirovnog Inštituta te Mirjana Učakar,
aktivistkinja za prava izbrisanih stanovnika Slovenije.
Nakon rasprave prikazat će se dokumentarni film Dolge Počitnice autora Damjana Kozolea. Očekivano vrijeme završetka rasprave s filmom je u 13.30 sati.
Molimo
Vas da se odazovete pozivu i doprinesete širem informiranju o ovoj temi
kao i o rokovima za reguliranje statusa (24. srpnja 2013.) osobama koje
su bile izbrisane, a danas žive u Republici Hrvatskoj.
Podsjećamo, odlukom Ustavnog suda Republike Slovenije i temeljem uputa Ministarstva unutarnjih poslova, slovenske administrativne službe su 26. veljače 1992. godine izbrisale 25.671 stanovnika iz registra stalnog prebivališta.
Izbrisani su bili uglavnom porijeklom iz bivših jugoslavenskih
republika s jugoslavenskim državljanstvom ili državljanstvom određene
republike, a u Sloveniji su živjeli temeljem reguliranog stalnog
boravka.
Nakon proglašenja neovisnosti Slovenije 25. lipnja
1991., građani bivše socijalističke republike automatski su postali
državljanima Republike Slovenije. Državljani drugih republika sa stalnim
boravkom u Sloveniji imali su pravo zatražiti slovensko državljanstvo u
roku od narednih 6 mjeseci od proglašenja neovisnosti. Oni koji to nisu
učinili ili kojima je zahtjev odbijen, izbrisani su iz evidencije
stalnih boravaka. Na njih se u tom trenutku počeo primjenjivati Zakon o
strancima, a brisanjem su izgubili sva ekonomska i socijalna prava, dok
su neki morali napustiti Sloveniju ili bili deportirani. Mnogi su ostali
živjeti s nereguluiranim statusom, odnosno nezakonito.
Nakon 20
godina agonije u njihovu je korist nedavno presudio Europski sud za
ljudska prava te je odredio da im Slovenija mora isplatiti po 20 tisuća
eura odštete za nematerijalna prava. Tih 11 tužitelja, koji su pravdu
dobili na Europskom sudu, sada predstavljaju temelj za daljnje tužbe
protiv Slovenije.
