Granatiranje Đakovštine 1991. i 1992. – OBNOVA POSTUPKA
Zagreb, 16. lipnja 2021.
Vrhovni sud je odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Osijeku od 11. svibnja 2020., broj K-Rz-5/2018-128, u sjednici održanoj 16. lipnja 2021. djelomično prihvatio žalbu optuženog Đorđe Rkmana i preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o uračunavanju vremena lišenja slobode u vezi s krivičnim djelom na način da se optuženom na temelju članka 45. stavka 1. OKZ RH, u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina uračunava vrijeme lišenja slobode od 18. travnja 2018. pa nadalje. Odbio kao neosnovanu žalbu optuženog u ostalom dijelu te u ostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrdio prvostupanjsku presudu.
OBNOVLJENI POSTUPAK:
Pred Vijećem za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku započeo je 21. siječnja 2019. godine obnovljeni kazneni postupak protiv okr. Đorđa Rkmana, optuženog za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120.st.1. OKZ RH u vezi čl. 28. OKZ RH.
Pred Županijskim sudom u Osijeku proveden je kazneni postupak protiv 19 okrivljenika, kojima je suđeno u odsutnosti. Jedan od okrivljenika bio je i Đorđe Rkman, koji je presudom br. K-73/94 od 25. svibnja 1995. godine, proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.
Okr. Đorđe Rkman je državljanin Republike Hrvatske i Republike Srbije. Uhićen je dana 28. travnja 2018. godine na graničnom prijelazu Karakaj kod Zvornika, tijekom ulaska iz Republike Srbije u Bosnu i Hercegovinu. Uhićen je temeljem Interpolove tjeralice, koju je raspisala Republika Hrvatska. Ekstradicija Republici Hrvatskoj je uslijedila brzo, okrivljenik se nije protivio izručenju.
Okrivljeniku se stavlja teret da je kao zapovjednik Štaba TO Šodolovci, zajedno s ostalim okrivljenicima, u vremenu od točno neutvrđenog dana u srpnju 1991. godine do 5. svibnja 1992. godine, u mjestima Ada, Ernestinovo, Koprivna, Markušica, Šodolovci, Podvinje i Laslovo, svi kao pripadnici „šodolovačke skupine“, u više navrata pucao i sudjelovao u pucanju iz minobacača i drugog teškog oružja, bez izbora vojnih ciljeva, po mjestima Đakovo, Kešinci, Koritna, Mrzović, Semeljci, Vladislavci i Hrastin. Uslijed granatiranja je smrtno stradalo 10 civila, a ranjeno 30 civila, te je nastala velika materijalna šteta na civilnim objektima (kućama, komunalnim, kulturnim i drugim objektima).
Vijeće za ratne zločine:
sutkinja Azra Salitrežić, predsjednica Vijeća
sudac Darko Krušlin, član Vijeća
sudac Damir Krahulec, član Vijeća
ŽDO Osijek: Zlatko Bučević, zamjenik ŽDO iz Osijeka
Obrana: odvjetnik Duško Vukelić, branitelj po službenoj dužnosti
Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru.
Nakon što je Zamjenik ŽDO iz Osijeka pročitao izmijenjenu optužnicu okr. Đorđe Rkman je rekao da ništa od toga nije istina.
Zamjenik ŽDO iz Osijeka u uvodnom govoru je rekao da će Tužiteljstvo tijekom dokaznog postupka dokazati da je okr. Đorđe Rkman počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret i to saslušanjem svjedoka oštećenika, svjedoka vještaka balističke i sudsko – medicinske struke, te materijalnim dokazima. Nadalje, rekao je da je Tužiteljstvo pribavilo izvješće zamjenika zapovjednika dobrovoljačke četničke postrojbe za Šodolovce koje dokazuje da je Okrivljenik u kritično vrijeme bio zapovjednik Štaba TO Šodolovci.
Branitelj okr. Đorđa Rkmana rekao je da će obrana dokazati da je okr. Đorđe Rkman u kritično vrijeme jako malo bio u Šodolovcima, zbog zdravstvenih problema koje je imao. Nadalje, rekao da je je Okrivljenik u selu bio u Civilnoj zaštiti, a ne predsjednik Štaba TO. Brinuo se o potrebama stanovništva, bez obzira na nacionalnu pripadnost, nije imao nikakve veze s vojnim akcijama.
Na raspravama održanima 21. i 22. siječnja 2019. godine ispitano je 8 svjedoka. Od toga su 7 svjedoka i oštećenici, Jedan svjedok je teško ranjen, jednom svjedoku je u granatiranju poginuo otac, jednom brat. Četiri svjedoka su imala materijalnu štetu na kućama i gospodarskim objektima.
Svi svjedoci su iskazivali o svojim saznanjima o granatiranju mjesta u okolici Đakova: Semelljci, Kešinci, Koritna, Mrzović, Vladislavci i grad Đakovo. Svjedoci ne znaju točno o kakvom se naoružanju radi, kao niti točnu lokaciju odakle se pucalo po njihovim selima. Spominju moguća mjesta Šodolovce i Markušicu, ali ne znaju točno. Znaju da se granatiralo, da su granatirana sela, a ne samo borbeni položaji hrvatske vojske. Tako je i došlo do pogibije i ranjavanja civila, koji su svi stradali u selima, daleko od borbenih položaja.
Presudom Županijskog suda u Osijeku od 11. svibnja 2020. broj K-Rz-5/2018-128, nakon provedenog obnovljenog postupka, u cijelosti je stavljena izvan snage pravomoćna presuda kojom je optuženi Đorđe Rkman u odsutnosti proglašen krivim, nakon čega je isti proglašen krivim što je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavka 1. u vezi sa člankom 28. stavkom 2. OKZ RH, za koje djelo je, na temelju članka 120. stavka 1. OKZ RH, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam godina.
Prijašnji tijek postupka:
Presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj K-73/94-118 od 25. svibnja 1995. koja je potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž 534/1995 od 14. veljače 1996., optuženi Đorđe Rkman proglašen je krivim i osuđen na 20 godina zatvora.
Istom presudom Županijskog suda u Osijeku ostalih 18 okrivljenika proglašeni su krivima i osuđeni na kazne zatvora.
Obnovu postupka zatražilo je 5 okrivljenika, koji su bili nazočni. U svibnju 2000. godine svih 5 okrivljenika je bilo oslobođeno. Vrhovni sud RH tu je presudu ukinuo u odnosu na 2 okrivljenika, a u odnosu na 3 okrivljenika potvrdio je oslobađajuću presudu.
