Europa i Hrvatska žive i štite višejezičnost! / Izvještaj
Na Dan ljudskih prava, 10. prosinca 2013. u Hrvatskom Saboru je održan okrugli stol pod nazivom „Europsko bogatstvo višejezičnosti: Quo vadis Croatia“ s kojeg je poslana zajednička poruka zastupnika, aktivista i veleposlanika sedam europskih zemalja da je višejezičnost blago koje Europa njeguje te kojim se ponosi.
To
je i imperativ kulturnog identiteta Europe koja je jezično premrežena
te se mnogi jezici istodobno lokalno nalaze u većinskoj i manjinskoj
poziciji. Zaštita neotuđivog prava na vlastiti jezik uz poticanje
međukulturalnih susreta i razmjene između govornika različitih jezika
ideje su vodilje Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima
na koju se Hrvatska obvezala još 1997. godine.
«Vukovar je uvijek isti grad i na latinici i na ćirilici», poručio je na početku skupa Furio Radin, zastupnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
a kao osoba koja koja se rodila i živi u dvojezičnoj sredini, koja nije
bila imuna na konflikte, ali ih je prevladala, istaknuo je: „Uvijek će
se netko pobrinuti da rane ostanu otvorene jer soli za njih nikad ne
nedostaje, ali grad i sredina koje drže do svojeg identiteta znat će
prevladati svoje konflikte“.
Veleposlanici Mađarske, Italije,
Češke, Nizozemske, Belgije, Poljske, Švedske predstavili su prakse
svojih zemalja te izazove u promicanju malih i manjinskih jezika, iz
čega se, unatoč raznolikosti pristupa, iskazala zajednička predanost
suradnji s drugim državama u svrhu očuvanja jezične raznolikosti.
Kako je naglasio Eugen Jakovčić,
u ime Platforme 112, referendumska inicijativa kojom bi se prava na
manjinski jezik i pismo ostvarivala samo ondje gdje neka nacionalna
manjina čini većinu je suštinski suprotna načelima i dobrim praksama
širom Europe, protivna politici na koju se RH obvezala te štetna po
mogućnost RH da zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u drugim
zemljama.
Kako se čulo tijekom skupa, temeljem izvješća Vlade RH iz listopada 2013. g. za Vijeće Europe, manjinski se jezici (mađarski, srpski, češki, slovački, talijanski) rabe
u 26 lokalnih zajednica na osnovi kvote od 30% ili više govornika a
temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a u njih 30
sukladno statutarnim odredbama lokalnih vlasti. Aktivisti za
zaštitu ljudskih prava upozorili su tijekom skupa, kako bi eventualno
urušavanje zakonske zaštite uvođenjem kvote od 50% posebno pogodilo
talijansku, češku i madžarsku zajednicu, a cijelom društvu ali i drugim
europskim zemljama poslalo bi sramotnu poruku da se u Hrvatskoj
manjinske jezike smatra nužnim zlom, a ne bogatstvom.
Ovaj okrugli stol organizirala je građanska kampanja “SVI MI – Za Hrvatsku svih nas” koalicije organizacija civilnog društva Platforma 112 i Građanskog odbora za ljudska prava, uz potporu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog Sabora.
U Apelu u ime razuma – za Hrvatsku svih nas
kampanja ističe da se iskazivanjem netrpeljivosti prema nekoj manjini i
simbolima njezina kulturnog identiteta ograničavaju sloboda, prava i
sigurnost građana Hrvatske te da su u konačnici ugroženi i pripadnici
većinskog naroda koje se stalno uvjerava kako su im ‘oni drugi’ trajna i
opaka prijetnja.
Platforma 112
