Suočavanje s prošlošću – Do kuda smo stigli / Izvještaj

Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću, u utorak 23. travnja, u Kući ljudskih prava Zagreb, organizirala je razgovor na temu, Suočavanje s prošlošću nekad i sad. Do kuda smo stigli, a što je pred nama? a povodom objave publikacije Rad na suočavanju s prošlošću – Priručnik za organizacije civilnoga društva.

O
preprekama koje stoje na putu mirovnom radu danas, dijalogu o naslijeđu
rata i u tom kontekstu ulozi političkih institucija u Hrvatskoj i
regiji kao i o uspostavi tranzicijske pravde te pamćenju žrtava i
ostvarivanju prava mladih generacija na učenje povijesti utemeljene na
činjenicama,  neke su od tema o kojima su tijekom skupa govoriti, Žarko Puhovski, profesor političke filozofije, Gordan Bosanac, Centar za mirovne studije, Mirjana Bilopavlović, Delfin Pakrac i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Raspravu je  moderirala Emina Bužinkić, urednica Priručnika i programska koordinatorica Documente.

Tijekom svog izlaganja Žarko Puhovski
govorio je o problemu “uljepšavanja” vlastite prošlosti kroz 
interpretacije koje uključuju samo poziciju vlastitih žrtava i stradanja
koja se tiču samo “naših”.

“S obzirom da žrtve u većoj mjeri
definira pozicija slabijega a ne onoga koji je i moralniji jasno se
iščitavaju ograničenja i problemi koji proizlazi iz pogleda na prošlost
kroz viktimizaciju isključivo vlastitih stradalnika”, naglasio je
Puhovski ističući kako se u ratu mogu događati, i događali su se,
zločini pripadnika vojnih formacija nad nedužnim civilima ali kada se
nakon toga ta kaznena djela ne procesuiraju, kada se činjenica zločina
zanemari ili kada se intervencijom odgovornih počinitelji oslobode i
odlikuju državnim odličjem tada taj zločin postaje nacionalni, zločin
sviju nas.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću,
govorila je o nužnosti pamćenja nasilnih događaja iz prošlosti i
prenošenja tih interpretacija budućim generacijama. Tijekom svog
izlaganja govorila je i o problemu načina na koji komemoriramo žrtve te
istaknula kako se veća pozornost pridaje “pobjednicima” dok se žrtve i
zločini koji su ih doveli u tu poziciju vrlo često zanemaruju.

U svom izlaganju Teršelič se dotaknula i procesuiranja ratnih zločin na našim prostorima, što je istinski započelo osnivanjem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu,
i to podizanjem optužnica protiv 161 osumnjičenika. U kontekstu
obilježavanja mjesta stradanja Teršelič je napomenula kako kod toga
svjedočimo neprihvatljivoj poziciji a to je podjela na vidljive i one
žrtve koje ne primjećujemo.

“Određena mjesta stradanja ostaju
nezabilježena što dovodi do zaborava i zanemarivanja određenog broja
žrtava stoga je kao civilizacijski iskorak potrebno napraviti popis svih
mjesta na kojima su stradali nevini civili te ih lokalno preispitati i
obilježiti”, mišljenja je Teršelič.

Na kraju svog izlaganja
Teršelič je napomenula i nastojanja organizacija civilnog društva na
pamćenju nasilnih radnji iz prošlosti kroz prizmu pozicije žrtava što je
glavna misija Inicijative kojom se zagovara osnivanje nezavisne i
međudržavne Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o svim
žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih
na teritoriju bivše SFRJ u razdoblju od 1991.-2001. (REKOM).
REKOM otvara dijalog o činjenicama iz prošlosti a jednim svojim dijelom
može utjecati i na nužne pomake u odnosu na sadržaj udžbenika iz
povijesti s obzirom da još uvijek na tom planu imamo problema s
tumačenjem činjenica i općenito na djelu je izostanka nužnog  dijaloga o
razumijevanju rata i ratnih događanja.

Mirjana Bilopavlović,
Delfin Pakrac govorila je značenju i djelovanju Volonterskog centra
Pakrac a u svijetlu 20. obljetnice koja se ove godine obilježava.
Volonterski projekt Pakrac je jedan od najuspješnijih projekata UN-a,
istaknula je Bilopavlović naglasivši kako je Centar uz organizaciju
velikog broja različitih mirovnih edukacija i konkretne pomoći lokalnom
stanovništvu iznjedrio neke od važnijih organizacija civilnog društva u
Hrvatskoj, kao što su Centar za mirovne studije (CMS), B.a.B.e, MIRamiDA
centar, …

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne
studije osvrnuo se na ulogu civilnog društva u procesima koji nas
suočavaju s prošlošću. “Problem je što se malo ljudi bavi ovom temom,
što ima malo stukturiranog i predanog rada, iako postoji interes
organizacija za zaštitu ljudskih prava, organizacija žrtava rata te
raznih braniteljskih udruga”, istaknuo je Bosanac upozorivši kako ga
iznenađuje činjenica da u našem društvu s obzirom na teško nasljeđe rata
još uvijek ima nedovoljan broj mirovih organizacija i mirovnog
aktivizma.

Posebno je upozorio tijekom svog izlaganja da
političke elite teško progovaraju o temi suočavanja s prošlošću uz
naročito primjetan problem izostanka političara i političarki koji bi
imali hrabrosti za intenzivnijim bavljenjem problemima koji proizlaze iz
nasljeđa nasilne prošlosti.

O medijskim reakcijama na sam događaj više u našoj rubrici Documenta u medijima