Reparacije civilnim žrtvama rata – Zadar / Izvještaj

Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Hrvatske, Europski dom Vukovar i Documenta– Centar za suočavanje s prošlošću organizirali su i održali 27. studenog 2014. okrugli stol u Zadru na temu Reparacije civilnih žrtava rata.

Na početku okruglog stola govorili su: Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije, Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Mladen Lončar iz Ministarstva branitelja. Panel je moderirala Vesna Teršelič, voditeljica Documente, koja je izrazila zabrinutost što za civilne žrtve Republika Hrvatska još uvijek osigurava tek oskudan socijalni program umjesto podrške od trenutka stradanja i reparacija. 

Emina Bužinkić je predstavila rezultate istraživanja objavljenih u izvještaju Pravo civilnih žrtava rata u Hrvatskoj na reparacije, u kojem je stavljen naglasak na današnju situaciju civilnih žrtava rata koja je već nekoliko zadnjih godina nepromijenjena. Još uvijek nije sačinjena evidencija civilnih žrtava rata.

Svoj osvrt na problematiku civilnih žrtava rata dala je Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, koja je podsjetila da se od početka rata do danas za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata osam puta mijenjala nadležnost u različitim ministarstvima, a svaki put nakon promjene nadležnosti njihov se položaj nije poboljšao, već pogoršao. Opisala je problem nastao izmjenama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, a koje su stupile na snagu početkom 2014. godine. Navedenim zakonskim izmjenama ukinuta je opskrbnina za veliki broj korisnika, civilnih žrtava rata, čime je smanjen opseg njihovih prava. Istaknula je problematiku djece stradale u ratu te činjenicu da ta kategorija ne postoji u zakonskom okviru. Također, kao još jednu od poraznih činjenica navela je neostvarivanje prava roditelja poginule djece. Kao jedan od pozitivnih pomaka navodi realizaciju projekta podizanja spomenika poginuloj djeci u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu, gradu u kojem je stradao cijeli razred djece.

Mladen Lončar iz Ministarstva branitelja osvrnuo se na psihosocijalnu podršku žrtvama kroz Regionalne centre psihotraume te Nacionalni centar za psihotraumu. Istaknuo je kako je promjenama u Nacionalnom programu psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, drugog svjetskog rata te povratnicima iz mirovnih misija obuhvaćena kategorija civilnih žrtava rata koja je ranije bila izostavljena.

O političko-pravosudnim pomacima u ostvarenju reparacija žrtava seksualnog nasilja, koji je moderirala monitorica suđenja za ratne zločine Documente, Jelena Đokić Jović, govorili su: Marijana Senjak, članica radne skupine za izradu zakona, aktivna i u inicijativi za Ženski sud, koja je kao prednosti nacrta Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja tijekom Domovinskog rata istaknula olakšavanje postupka podnošenja zahtjeva gdje žrtva ne snosi teret dokazivanja kaznenog djela, zatim psihosocijalnu pomoć, pravnu pomoć, ostvarivanje prava na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje. S druge strane, kao nedostatke navela je odgodu donošenja rješenja o visini naknade štete kroz poseban propis, odnosno dodatni zakon o novčanoj naknadi. Ukazala je i na značaj Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja iz 2012. te dobrih praksi u podršci ženama koje su preživjele seksualno zlostavljanje u Bosni i Hercegovini.

Livija Plančić iz Udruge Bijeli krug Hrvatske iz Splita predstavila je djelokrug rada Udruge, koja se bavi žrtvama nasilja i kaznenih djela, pruža im pravnu i psihosocijalnu pomoć prije i za vrijeme kaznenog ili prekršajnog postupka. Istaknula je kako je potreban zakonski okvir za rad sa žrtvama te kako je psihološka i emocionalna pomoć žrtvama izuzetno važna.

Radovan Marijanović, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zadru, rekao je kako Državno odvjetništvo nema zakonski okvir kojim bi utjecao na nacrt Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja. Napomenuo je kako u evidenciji Županijskog državnog odvjetništva Zadar postoji tek neznatan broj prijavljenih zločina seksualnog zlostavljanja.

Uz moderiranje Eugena Jakovčića iz Documente svoj osobni pogled dala je Janja Žilić, čiji je suprug Nikola Žilić ubijen. Nakon potresnog iskaza o zločinu istaknula je kako je kazneni postupak za ubojstvo njezinog muža pravomoćno okončan u njezinu korist, ali bez obzira na to nije dobila nikakav vid reparacije.

Ljubica Krcić iz Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije istaknula je kako je najveći broj primatelja opskrbnina bio iz Zadarske županije, a da nakon njihovog ukidanja nije uvedena nikakva druga vrsta naknade, dok žrtve danas primaju tek 835,50 kuna. Krcić je istaknula pozitivnu suradnju između Udruge i bolnica Ugljan i Zadar u kojima su civilne žrtve dobile svu adekvatnu pomoć.

Sudionici okruglog stola došli su do zaključka da je neophodno zajedničko zagovaranje novog zakonodavnog rješenja, formiranje radne skupine za izradu zakona, donošenje najavljenog Zakona o pravima civilnih žrtava rata te međusobna suradnja i podrška u daljnjem predstavljanju pitanja vezanih uz prava civilnih žrtava rata u javnosti. 

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću