Međunarodni dan prava na istinu o teškim povredama ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava
ZAGREB, 24. ožujka 2018. (Hina) – U povodu UN-ovog Međunarodnog dana prava na istinu o teškim povredama ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta, upozorio je da još uvijek nisu usvojeni zakoni o civilnim žrtvama rata i nestalim osobama tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj.
Na tribini u zagrebačkoj Kući ljudskih prava pod nazivom “Pravda za žrtve” govorile su predsjednica udruženja Protiv zaborava Marica Šeatović, koordinatorica istraživanja Ljudskih gubitaka RH 1991.-1995. u Documenti Nives Jozić i voditeljica Documente Vesna Teršelič.
Predstavljene su preporuke istraživanja pod nazivom “Jačanje strategije regionalne suradnje u rješavanju problema nestalih osoba” kojima se upozorava na potrebu za unaprjeđenja procesa u traženju nestalih osoba i reguliranju prava njihovih obitelji.
Naglašena je potreba utvrđivanja jedinstvene liste nestalih osoba na svim stranama rata, odnosno regionalne liste nestalih osoba kao i osiguranje jednakog tretmana žrtava i njihovih obitelji bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost.
Teršelič je ukazala na potrebu otvaranja domaćih i arhiva zemalja u regiji čija bi građa mogla pridonijeti rješavanju sudbine nestalih te donošenju i implementaciji zakona o nestalim osobama. Naglasila je potrebu osnivanja fondova za reparaciju obiteljima žrtava i efikasniju primjenu potpisanih sporazuma i bilateralnih protokola u vezi pitanja nestalih.
“Podsjetila je na preporuke radne skupine UN-a o prisilnim i nedobrovoljnim nestancima, koja je 2014. posjetila RH-a i tada pozvala Vladu da unutar svog zakonodavstva uvede prisilni nestanak kao posebno kazneno djelo, nastavi napore u potrazi za nestalim i identifikaciji posmrtnih ostataka, osigura preduvjete za učinkovito procesuiranje ratnih zločina i ustanovi sveobuhvatne programe obeštećenja”, kažu u Documenti.
Kako je istaknuto tijekom tribine ni jedna od navedenih preporuka do sada nije u potpunosti implementirana i to posebno kada je riječ o pravima obitelji civilnih stradalnika.
Marica Šeatović, predsjednica udruženja Protiv zaborava, podsjetila je kako još uvijek ne postoji zakon kojim bi se na primjeren način regulirala prava civilnih žrtava rata, iako je od ratnih stradanja prošlo više od 20 godina.
Teršelič je pozvala Upravu za zatočene i nestale pri Ministarstvu hrvatskih branitelja da ubrzaju procese istraživanja već poznatih lokacija grobišta te je zatražila veću transparetnost u objavi podataka o ekshumiranim i identificiranim, uključujući i imena identificiranih osoba.
Kako bi se još jednom skrenula pažnja javnosti na stradanja i patnje žrtava tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj Nives Jozić, koordinatorica istraživanja Ljudskih gubitaka RH 1991.-1995. prezentirala je podatke za dvije općine Sisačko-moslovačke županije s naglaskom na masovna stradanja civila u gradu Petrinji te mjestima Kraljevčani, Hrastovica i Luščani te u mjestu Dvor, Donji Žirovac i Rujevac. Radi se o većinski stradalom civilnom stanovništvu starije životne dobi.
Najveći broj stradanja u gradu Petrinji, naglasila je Jozić, dogodio se tijekom rujna 1991. kada je stradalo 98 osoba, a u samo tri dana tog istog mjeseca ubijene su ili nestale 53 osobe. Također na području Dvora od 4. do 8. kolovoza 1995. stradalo je 60 osoba od čega je polovica civila, od kojih je najstarija osoba bila u dobi od 86 godina.
(Hina)
