EU Membership – the end of trasition, but not the transformation

Saborski odbor za europske integracije i Platforma 112 organizirali
su raspravu povodom recentnog Sveobuhvatnog izvješća Europske komisije o
praćenju spremnosti Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji u
Poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava.

“Članstvom u EU prestaje proces tranzicije, ali se nastavlja proces
transformacije ukupnog društvenog sustava i sustava vrijednosti,
institucionalnog jačanja, pravnog sustava i ukupnog mentalnog sklopa –
što je najzahtjevnija reforma. Monitoring prestaje članstvom u EU, ali
reforme i rad na njihovoj održivosti se nastavljaju. Nužno je
uspostaviti institucionalno tijelo koje će, uz sve ostalo, osiguravati
stabilnost reformi nakon ulaska u Uniju”, riječi su potpredsjednika
Vlade Nevena Mimice, ali, može se kazati, i ukupni
sukus tematske sjednice saborskog Odbora za europske integracije koja je
26. listopada 2012. godine održana u Hrvatskom saboru a povodom
recentnog Sveobuhvatnog izvješća Europske komisije o praćenju spremnosti
Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji u poglavlju 23 –
Pravosuđe i temeljna prava.

Premda je prvenstveno bila riječ o sadržaju rečenog izvješća, prisutni
nositelji političke vlasti su nekoliko puta željeli dati do znanja da je
sjednica više nego simbolički početak transparentnijeg odnosa politike
prema građanstvu i nevladinom sektoru. Radilo se, naime, o sjednici
organiziranoj u suradnji s viđenijim nevladinim udrugama iz koalicije
Platforma 112, koja okuplja 60 nevladinih udruga, a kojima zbog
poslovične hermetičnosti sustava odlučivanja rijetko dopušten pristup
konkretnim raspravama što se tiču budućnosti Republike Hrvatske.

“Sabor se mijenja i nastavit će se mijenjati, a promjene će se širiti u
velikim valovima i na druge odbore jer nećemo sebično za sebe držati
teme, nego će u njih osim odbora biti uključeni i vanjski eksperti”,
optimistično je najavio promjene toga institucionalnog kursa i
predsjednik Odbora za europske integracije Daniel Mondekar.

Izuzev hrvatskih dužnosnika čija je djelatnost usko vezana s
eurointegracijama, sastanku su nazočili i veleposlanici nekoliko
zapadnih zemalja te delegati Europske komisije, koje je predvodio
savjetnik Paolo Berizzi. Potonji je kazao kako je iz
izvješća vidljivo da je Hrvatska učinila napredak, premda pred njom ima
još puno posla. U tom svjetlu, na sjednici je uspostavljen konsenzus oko
toga kako je tijekom sljedećih 6 do 8 mjeseci nužno napraviti veliki i
iscrpan posao kako bi Hrvatska 1. srpnja 2013. pristupila Europskoj
uniji. No, što je jednako bitno, cjelokupni posao ne završava na tome,
jer slijedi proces koji mora rezultirati održivošću svih uspostavljenih
reformi.

“Transformacija se mora nastaviti, jer bez toga je riječ o
besmislenom procesu te stoga treba jačati sve institucionalne mehanizme
uz interakciju parlamenta, Vlade i civilnog društva zbog važnosti
naslijeđa reformi. Pravodobno ulaganje u vladavinu prava treba biti
podloga, a ne krov”, naglasila je Marina Škrabalo iz
GONG-a, u ime Platforme 112, dodajući kako su dva ključna elementa u
cjelokupnom procesu reformi: održivost i pravednost pristupanja
reformama.
“Svi smo mi dio političke elite, u kontekstu činjenice da na ovaj ili
onaj način imamo pristup odlučivanju. No, tisuće i tisuće građana
Republike Hrvatske je zakinuto i oni su izgubili povjerenje prema onima
koji odlučuju. Kvaliteta života stoga se mora odraziti na one koji se
svih ovih godina osjećaju udaljeno i iznevjereno od političke elite, što
znači treba obratiti pažnju na najobespravljenije i najzanemarenije”,
rekla je Marina Škrabalo.

Aktualno izvješće o monitoringu, u kojemu je pred Hrvatsku stavljeno
deset zadaća koje je potrebno napraviti kroz nadolazećih nekoliko
mjeseci, potpredsjednik Vlade Mimica ocijenio je
“objektivnim, konstruktivnim i motivirajućim”. Recentne rasprave – koje
su zadnjih nekoliko tjedana poprimile međunarodni značaj – o tome koliko
je u svjetlu ovog Izvještaja Hrvatska zapravo (ne)spremna za Uniju,
Mimica je okarakterizirao kao “nerazumijevanje” i “drugačije tumačenje”
kod nekih političkih krugova u zemljama članicama. “Umjesto toga, stvari
treba gledati u znatno širem kontekstu. Primjerice, takve ocjene treba
dovesti u kontekst činjenice da neke zemlje članice treniraju strogoću, u
kontekstu predizbornog razdoblja. Istina je da Hrvatska nije ni trebala
biti u potpunosti spremna za članstvo u listopadu 2012, nego je taj
Izvještaj trebao pokazati ima li dovoljno elemenata da Hrvatska bude
spremna do datuma pristupanja”, kazao je Mimica.

Predstavnici nevladinih udruga pozdravili su pak Izvješće Europske
Komisije, nazvavši ga “korisnim dokumentom koji jasno ukazuje gdje se
transformacija mora nastaviti”. Najveći broj primjedbi nalazi se, sada
već tradicionalno, u Poglavlju 23, Pravosuđe i temeljna prava. Ovom je
poglavlju na sjednici posvećena većina vremena, što su civilne udruge
iskoristile za navođenje niza konkretnih problema s kojima  se u
kontekstu ovog poglavlja suočavaju hrvatski građani, ponajprije oni
manjinskog statusa.

Eugen Jakovčić iz Documente ukazao je tako na problem
koji već godinama okupira interes internacionalnih i tuzemnih
ljudskopravaških udruženja: neprocesuiranje najviših dužnosnika za ratne
zločine. Jakovčić se osvrnuo na nepravilnosti u  slučaju ratnog zločina
u Gruborima te dodao kako je neprihvatljivo i što nije pokrenuta
istraga protiv trojice nekadašnjih visokih dužnosnika, a u vezi sa
slučajevima Glavaš, Lora i Norac-Ademi. “Mi smatramo neprihvatljivim što
nije niti pokrenuta istraga protiv Vladimira Šeksa u ‘slučaju Glavaš’, Mate Laušića u ‘slučaju Lora’ te protiv i Davorina Domazeta-Loše u ‘slučaju Norac-Ademi'”, rekao je Eugen Jakovčić.

Konstatacija je postala zanimljiva jer je prozvani Vladimir Šeks bio
nazočan na sjednici, u svojstvu predsjednika Nacionalnog vijeća za
praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Šeks, koji je sjedio
kraj europskih diplomata, odgovorio je Jakovčiću kako je DORH već
ustvrdio da nema osnova za pokretanje postupka protiv njega, dodavši još
da smatra kako je riječ o  “permanentnom pritisku” Documente da DORH
revidira svoju odluku i da on dođe na udar kaznenog zakonodavstva jer
Documenta ne želi prihvatiti odluku DORH-a.

Jakovčić je upozorio i na “disbalans” službene politike u odnosu prema
civilnim žrtvama rata i osobama kojima se sudi za ratni zločine.
Podsjetio je kako Ministarstvo unutarnjih poslova sudjeluje u
financiranju obrane Tomislava Merčepa optuženog za zločine na području
Pakračke Poljane, Zagreba i Kutine, dok je od 2006. godine za obranu
generala u Haagu plaćeno 169 milijuna kuna. S druge strane, jedna je
udovica, kojoj je u ratu ubijen suprug, dovedena u situaciju da mora
platiti 26 950 kuna sudskih troškova, nakon što joj je odbijena tužba
protiv države (slučaj siščanke Jasne Borojević). Zločin, dakle, ne samo
da nije procesuiran, već je obitelj primorana još platiti državi zbog
toga.

Predstavnik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula,
koji upravo priprema treći izvještaj o statusu srpske manjine u
Hrvatskoj, ukazao je na diskriminatorsku praksu povrata imovine. “Pravni
okvir koji reguliraju povratak i stambeno zbrinjavanje nije jedinstven
pa različito normira uvjete povratka unutar i izvan područja od posebne
državne skrbi”, rekao je Džakula,  upitavši vladajuće kad će se početi
rješavati to pitanje koje je bilo dio Plana 21, proklamiranih
predizbornih ciljeva sadašnje vladajuće koalicije oko SDP-a.

O diskriminaciji manjina govorio je i Milorad Pupovac,
predsjednik Odbora za vanjsku politiku. Pupovac je istaknuo kako je u
Hrvatskoj zabilježen trend pada u zapošljavanju manjina u državnim
službama. Štoviše, kazao je Pupovac, “pedeset posto osoba udaljenih s
posla pripadnici su manjina”, predloživši da bi pripadnike manjina
trebalo barem uvrstiti  među 400 novih policajaca granične policije koji
će uskoro biti angažirani u Hrvatskoj.

Sulejman Tabaković iz Saveza udruge stanara Hrvatske
otkrio je pak kako više od 120 tisuća ljudi koji su izgubili stanarsko
pravo traže poništenje zakona o najmu stanova iz 1996. jer je nelegalan i
protuustavan. “Tim ljudima treba dati pravo na otkup stana”, poručio je
Tabaković jer se “stanarsko pravo, kao imovinsko pravo, nije moglo
nikakvim aktom ograničiti, niti oduzeti”.

Jedan od svakako najakutnijih problema u kontekstu Poglavlja 23 odnosi
se na tragikomično neefikasni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (BPP),
koji, unatoč tome, nije prepoznat kao jedan od većih problema u Izvješću
o monitoringu. Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije
poručila je da je besplatnu pravnu pomoć u Hrvatskoj još uvijek teško
ostvariti unatoč tome što je bila uvjet za otvaranje i zatvaranje
poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima. To je potkrijepljeno i
brojkama; od prošle godine samo je 178 slučajeva dobilo besplatnu pravnu
pomoć kroz sustav, a čak 15265 izvan sustava, preko europskih fondova.

Paolo Berizzi, savjetnik u Delegaciji EU-a u Hrvatskoj
rekao je kako pitanje besplatne pravne pomoći jest uočeno u izvještaju o
monitoringu, ali je izrazio i uvjerenje kako će to pitanje biti
riješeno do hrvatskog pristupanja Uniji. Zamjenik ministra pravosuđa
dodao je pak kako se o spornom Zakonu dosta razgovaralo te kako neke
novosti u njemu očekuju u srpnju sljedeće godine.

Sustav odobravanja azila i supsidijarne zaštite u Hrvatskoj gotovo je
jednako poražavajući, budući da je takoreći ne postoji. Od 2004. do
lipnja ove godine Hrvatska je odobrila 2,48 posto azila i supsidijarnih
zaštita, što nas smješta na samo dno europskog prosjeka, tik uz grčki i
ciparski nacionalni sustav odobravanja zaštite izbjeglicama. Usporedbe
radi, EU prosjek je 25 posto odobrenih zaštita od ukupnih zahtjeva.

“Hrvatska mora biti spremna do idućeg izvješća. Ne do srpnja, već prije
toga, kako bi se ratifikacijski proces mogao okončati. Imamo 10 jasnih
zadataka koje u maksimalno šest mjeseci moramo rješiti. Izvješće nije
jednostavno. Zahtjev za profesionalnim kvalifikacijama je, primjerice,
kompliciran, a naoko jednostavan.  Bitno je da djelujemo brzo. No,
trebamo biti svjesni kako je ispunjavanje zahtjeva koji su nam zadani
minimalan prag, početak od kojeg tek treba krenuti. Budite sigurni kako
nas neće ratificirati ako se ne uvjere da smo ispunili sve zahtjeve. No,
prije toga, ono što treba napraviti jest doista pročitati ovo
Izvješće”, kazao je Siniša Rodin, predstojnik Katedre za Europsko javno
pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagreb.

Izvještaj preuzet sa www.h-alter.org (novinar Hrvoje Šimičević), objavljeno 29. listopada 2012.