Dubrovnik 25 godina poslije – Zločin bez kazne
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb, Akcija za ljudska prava (HRA) Podgorica i Centar za građansko obrazovanje (CGO) Podgorica podsjećaju da je 6. prosinca prije 25 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.
Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećeno stara jezgra grada pod zaštitom UNESCO -a. Opsada Dubrovnika je počela 1. prosinca 1991. godine i trajala je devet mjeseci.
Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) u posljednjih 25 godina osuđene su samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar, i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić, i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom, iako je poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubojstava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine.
240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH. Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 tisuće osoba i uništen 2.071 stambeni objekat. Državni dužnosnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je 2011. godine da je 2009. godine optužilo osmoricu visokih oficira bivše JNA za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanje kulturnopovijesnih spomenika i da je protiv njih predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernice. Novi podaci o procesuiranju ovog slučaja nisu dostupni.
Ekspert Europske unije, Mauricio Salustro, koji je analizirao i kritizirao postupanje državnog tužiteljstva Crne Gore u istragama ratnih zločina, predložio je još u prosincu 2014. državnim tužiteljima da zauzmu proaktivni pristup, posebno u odnosu na istraživanja ratnih zločina izvršenih na području Dubrovnika, s obzirom na to da je u ratnim djelovanjima na tom području sudjelovao veliki broj državljana Crne Gore. Salustro je predložio da se u tom cilju koriste informacije o postupcima vođenim u drugim državama, arhiva Haškog tribunala, podaci NVO-a, intervjui sa svjedocima na terenu, dostupni službeni dokumenti, itd).
Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je danas obavijestilo da su njegovi predstavnici u studenome 2016. boravili u Haškom tribunalu ”gdje su vršili pretragu baze podataka Haškog tribunala, u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji se odnose na postupke istrage koji se vode u Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i podataka i dokaza koji bi ukazivalo da su crnogorski državljani izvršili kaznena djela ratnih zločina za vrijeme oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, pa između ostalog i na Dubrovačkom području”.
Imajući u vidu da ni u proteklih godinu dana nije pokrenuta ni jedna kaznena istraga zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika, ponovo pozivamo Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da učine mnogo veći napor da brže preispitaju postojeće arhivirane dokaze, da prikupe dodatne dokaze i procesuiraju ratne zločine koji su nesumnjivo izvršeni na dubrovačkom ratištu.
Kažnjavanje za zločine svjedoči o prihvaćanju vladavine prava, osigurava iskreno suočavanje sa prošlošću i kao takvo jedino može da spriječi da se ona ponovi.
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica
Vesna Teršelič, voditeljica, Centar za suočavanje sa prošlošću DOCUMENTA, Zagreb
