BiH zaslužuje priznanje za počinjene zločine

Neposredno nakon izricanja presude, u haaškom predmetu Prlić i drugi, na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava Zagreb govorili su ispred Građanskog odbora za ljudska prava, Zoran Pusić i Marko Sjekavica te Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Današnjom
presudom utvrđena je tragična podvojenost hrvatske politike
devedesetih. S jedne strane nalazili su se Franjo Tuđman, Gojko Šušak i
bosanska šestorka, a s druge Hrvatski sabor koji je u svom radu
podupirao cjelovitost BiH” – istaknula je Vesna Teršelič, voditeljica Documente na konferenciju za novinare, u povodu objave prvostupanjske presude šestorici čelnika tzv. Herceg Bosne.

“Iz
prvostupanjske presude Prliću i ostalima jasno je da su počinjeni
zločini bili teški, sustavni i teritorijalno rasprostranjeni. Presuda
također obuhvaća osnivanje zatvora i koncentracijskih logora namjenjenih
mučenjima, a njen bitan dio zauzima i činjenica da je devedesetih
između Hrvatske i Herceg-Bosne postojao jedinstven odnos. Kako bi se ta
jedinica mogla stvoriti unutar teritorija Bosne i Hercegovine, provedeno
je etničko čišćenje koje je obuhvaćalo silovanja, ubijanja, pljačku,
uništavanje kulturne baštine”, sumirao je na današnjoj konferenciji za
medije Marko Sjekavica, Građanski odbor za ljudska
prava, nepravomoćnu haašku presudu Jadranku Prliću, Bruni Stojiću,
Slobodanu Praljaku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu
Pušiću.

“Unatoč tome što je sudac Jean-Claude Antonettia
imao izdvojena mišljenja, nije upitno da je Haaški sud jedinstven oko
težine počinjenih zločina jer su sanakcije donesene jednoglasno“, dodao je Sjekavica.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente,
naglasila je kako je sud utvrdio “tragičnu podvojenost hrvatske
politike iz devedesetih”. “S jedne strane nalazili su se Franjo Tuđman,
Gojko Šušak i bosanska šestorka, a s druge Hrvatski sabor koji je u svom
radu podupirao cjelovitost Bosne i Hercegovine. Franjo Tuđman i
njegovi suradnici morali su biti svjesni da zajedno s prekrajanjem
državnih granica uvijek dolaze i ljudski gubici“, rekla je
Teršelič te dodala kako se nada da će ovom presudom napokon biti
priznata patnja žrtava. “Ta je politika bila pogrešna jer je vodila do
stradavanja Hrvata u Posavini i do činjenice da i dan danas Bosnu i
Hercegovinu napuštaju njeni građani. BiH zaslužuje priznanje za počinjene zločine uz pomoć čega će moći završiti svoj konstitutivni proces.
Nakon svega, veliki teret ostaje na domaćim pravosuđima čije presude
mogu pomoći u lakšem iscjeljivanju ratnih rana, nama kao javnosti
predstoji dugotrajna javna rasprava, a Vladi RH da zauzme stav o
počinjenim zločinima.”

“Na ono što se devedesetih dogodilo u BiH, aktivisti civilnog društva su hrvatsku javnost upozorili još tih godina.
Zbog odbijanja odlaska u taj rat, mnogi su završili u zatvoru, a tih
godina primali smo i psima žena čiji su muževi bili mobilizirani. Građanski
odbor za ljudska prava još je 1993. uputio pismo na adresu predsjednika
Tuđmana u kojem ga se molilo da provjeri jesu li hrvatske trupe
uključene u rat u Bosni”, rekao je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.

Pusić
je upozorio na činjenicu da prije svega treba pričekati konačnu odluku
Žalbenog vijeća u postupku protiv Prlića i ostalih. “Presuda ni jednog
suda ne može izbrisati zločine koji su se dogodili, a prvi korak u
liječenju starih rana je doza samokritičnosti”, zaključio je Pusić te
dodao kako je Haaški sud, uz niz zamjerki koje se mogu pripisati na
njegov račun, utjecao na to da se sada nalazimo u situaciji u kojoj će
različiti diktatori dobro promisliti prije nego li krenu u ostvarenje
agresivnih djelovanja.

Ukoliko se prvostupanjska presuda na kraju
i potvrdi, Hrvatska će se morati suočiti i s činjenicom da još uvijek
na snazi ima saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu.
Podsjetimo, Deklaraciju je donijela Račanova administracija iste godine
kada je došla na vlast, a u njoj stoji da je devedesetih Hrvatska vodila
“pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i
osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od
velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica”, da je
temeljna vrijednost Domovinskog rata “uspostava i obrana državnog
suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske”.

Na pitanje novinarke H altera, Tamare Opačić
što bi Sabor trebao poduzeti po pitanju Deklaracije, Pusić je
odgovorio: “Ostavimo Saboru da se misli o tom. Ni jedna istina se ne
može propisati deklaracijom. Uostalom, bojim se da sada postoji prevelik
broj činjenica koje potvrđuju da je istina daleko drugačija od onoga
što piše u tom dokumentu. Naša budućnost treba biti temeljena na zdravim
temeljima i ne smijemo dopustiti da se nerazriješene situacije
ostavljaju u amanet budućim generacijama.”

Podsjetimo,
prvostupanjsko vijeće Haaškog suda osudilo je šestoricu bivših lidera
bosanskih Hrvata na 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad
Bošnjacima i drugim nehrvatima na području Herceg Bosne. Većina sudaca,
uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Antonetija, utvrdila je
međunarodni karakter sukoba, kao i postojanje udruženog zločinačkog
poduhvata čiji su članovi, pored bivših čelnika Herceg Bosne, bili i
Franjo Tuđman, Gojko Šuša i Janko Bobetko.

Glavna rasprava u
jednom od najdugotrajnijih haaških suđenja započela je 26. travnja 2006.
godine. Tijekom dokaznog postupka saslušano je 208 svjedoka te izvedeno
preko 10 000 materijalnih dokaza.

Izvor: H alter, objava 29. svibnja 2013., autorica Tamara Opačić

Foto: Stipe Majić, agencija Anadolija