Apel za razvijanje kulture sjećanja – Sjećanje na ubijene na Križnom putu
Povodom obilježavanja sjećanja na ubijene na Križnom putu, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću uputila je javnosti Apel za razvijanje kulture sjećanja koji se u cijelosti nalazi u nastavku /
Upućujemo apel hrvatskoj javnosti za pamćenje svih žrtava. Nakon tri jasenovačke komemoracije koje su održane ove godine, što je očit primjer dubokih podjela i nepovjerenja koje vlada u hrvatskom društvu, predstoji obilježavanje sjećanja na ubijene na Križnom putu koja će se održati na blajburškom polju na kojem su zarobljeni pripadnici domobrana, ustaša, četnika, bjelogardijaca i drugih kolaboracionističkih snaga nacističkog i fašističkog režima, kao i članova njihovih obitelji. Ne smijemo zaboraviti osvetničke likvidacije koje su potom uslijedile u Teznom i na drugim mjestima stradanja u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i nedopustivo postupanje s preživjelim sudionicima „marševa smrti“.
U Hrvatskoj i danas osjećamo posljedice zločina počinjenih u tijeku Drugog svjetskog rata, neposredno nakon njegovog završetka te brojnih nepravednih poslijeratnih političkih procesa, posebno sada u vrijeme širenja govora mržnje i demokratske regresije. No možda je baš sadašnja duboka društvena polarizacija prilika za promjenu odnosa prema političkoj povijesti i pokazivanje pijeteta spram svih žrtava, kao pretpostavke na kojoj treba djelovati zajednica sjećanja. Za nijansiran stav prema prošlosti trebamo graditi kulturu pamćenja, kako bismo se sramili zločina počinjenih u ratu i poraću, bez odbacivanja pozitivnog nasljeđa narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije. Promašeni su pokušaji da se demokratska politička tradicija u Hrvatskoj svede samo na posljednjih četvrt stojeća, bez vrednovanja slobodarskih tradicija od seljačkih buna preko antifašizma do zalaganja za pluralističku demokraciju.
Sve su se vlade RH ponašale kao da se društveni stavovi, prema fašizmu i teroru u Drugom svjetskog ratu i političkom nasilju u vrijeme jugoslavenskog socijalizma, oblikuju samo kroz govore na prigodnim komemoracijama i javne konfrontacije. Ne treba zanemariti značaj nedvosmislenih političkih poruka, no nedopustivo je je da su posve zanemarile ulaganja u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću kao i priznavanje patnje svih stradalih. Za razliku od mnogih drugih zemalja koje imaju desetke specijaliziranih muzeja posvećenih žrtvama holokausta, antifašističkom otporu i sudbini političkih zatvorenika hrvatski se oskudni programi mogu opisati u samo jednoj rečenici a odnose se na pripremu postava muzeja u Spomen području Jasenovac od strane uzastopnih ministarstava kulture, kao i istraživanje grobišta iz rata i poraća od strane Ministarstva branitelja u prošlom mandatu. Na lokalnoj razini najvidljivija su ulaganja u obnovljen i osuvremenjen muzej u Lipi, u Primorsko-goranskoj županiji, izložbe o narodnooslobodilačkoj borbi u Istarskoj županiji, te napore grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije na čuvanju sjećanja na prvi ustaški logor Danica, kao i grada Zagreba u održavanju Spomen parka Dotrščina.
Desetljećima prešućivani zločini o kojima se vrlo malo pisalo do kraja osamdesetih godina ni do danas nisu dobro istraženi. Svjedoci smo gotovo svakodnevne političke manipulacije, neodgovornog smanjenja ili preuveličavanja broja žrtava i njihove zloupotrebe u dnevno-političke svrhe. Kao što svim žrtvama dugujemo pijetet, tako novim generacijama dugujemo obrazovne programe temeljene na činjenicama i ustavnim vrijednostima, kako bi im pomogli da prepoznaju ideje i pokrete koji zatiru ljudska prava i slobode i kojima su ljudi samo sredstvo, te kako bi ih naučili da im se suprotstave prije nego se takve ideje pretvore u zločine. Obogaćeni takvom kulturom mladi će moći doista osuditi različite zločine.
Pozivamo Vladu RH da odvoji dodatna proračunska sredstava za neophodna istraživanja, a sve nadležne institucije, posebno županije i lokalne vlasti, na razvoj programa kulture pamćenja utemeljene na načelima uključivosti, nenasilje i dijaloga kao i kvalitetnije korištenje europskih programa posvećenih sjećanju na sve žrtve. Pozivamo sve sudionike javnoga govora da pokažu jasan odmak od svakovrsnog povijesnog revizionizma, kao i osudu svih koji se njima služe u ma koju svrhu.
Vesna Teršelič
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
