Zločin u Gruborima / Objava presude

Objava presude u kaznenom postupku protiv optuženih Frane Drlje i Bože Krajine, te do trenutka konstatiranja smrti, Igora Benete, bivših specijalaca Antiterorističke jedinice Lučko, a zbog kaznenog djela ratnog zločina počinjenog 25. kolovoza 1995. u zaseoku Grubori pored Plavnog, bit će u petak, 6. lipnja 2014.,u 13.15 h., na Županijskom sudu u Zagrebu, pred vijećem kojim predsjedava sudac Zdravko Majerović.

Tijek suđenja /

Kako je ustvrdio u svom završnom govoru, 31. svibnja 2014., zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Robert Petrovečki, na kraju suđenja koje je započelo 24. studenoga 2011., “nije sporno da se dogodio ratni zločin u kojem su pripadnici ATJ Lučko na brutalan način ubili šestero civila”. Optuženi dvojac, prema tužitelju, je imao neupitnu zapovjednu funkciju. Pronađeni su posmrtni ostaci, kao i u potpunosti spaljeno selo, kazao je tužitelj te je od suda zatražio da se dvojicu okrivljenika proglasi krivima za zločine u Gruborima.

Tijekom dokaznog postupka ispitano je preko 70 svjedoka, neki od njih bili su na visokim vojnim i policijskim pozicijama. Dva puta na mjestu zločina, u zaseoku Grubori provođena je rekonstrukcija događanja iz 1995., a jedan od optuženika u međuvremenu je pronađen obješen, trećeoptuženi Igor Beneta. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je problematizirala okolnosti smrti Igora Benete na konferenciji za novinare održanoj 02. travnja 2012., o čemu više na linku u nastavku, http://www.documenta.hr/assets/files/objave/2012%2004/2012.04.02_Konferencija_Beneta.pdf

Prvooptuženog Franu Drlju optužnica je teretila za neposredno počinjenje zločina nad  šestero civila kao i za nesprječavanje podređenih u činjenju zločina, ubijanju civila i paljenju njihovih domova, dok se drugooptuženog Božu Krajinu teretilo isključivo temeljem zapovjedne odgovornosti. Neki svjedoci promijenili su iskaze dane tijekom istražnog postupka, dok većina bivših suboraca optuženika ništa nije ni vidjela niti čula. Nisu znali tko je predmetnom akcijom zapovijedao, tko su im na terenu bili neposredni nadređeni. Tadašnji pripadnici elitne postrojbe nisu znali tko je odredio smjer kretanja, a kuće koje su im se našle na putu nisu provjeravali iako se čišćenje terena provodilo, prema njihovim navodima, u cilju eliminiranja zaostalih neprijateljskih snaga.

MKSJ /

Postolujni zločin u Gruborima obuhvaćen je pravomoćnom presudom protiv Gotovine i dr., pred MKSJ-om. Haško sudsko vijeće je izvan razumne sumnje utvrdilo da su Jovo Grubor, Miloš Grubor, Marija Grubor, Milka Grubor, Đuro Karanović žrtve ubojstva počinjenih u okviru kaznenih djela zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja, propisanih čl. 5. i čl. 3. Statuta MKSJ-a, no nije utvrdilo kaznenu odgovornost optuženih. U suđenju pred Županijskim sudom u Zagrebu, optužnicom se navodi i ime šeste žrtve, Jovana Grubora pok. Damjana. Najstariji ubijeni Miloš Grubor u trenutku nasilne smrti imao je 80 godina.

Zločin u Gruborima /

Podsjetimo, 25. kolovoza 1995. godine, u zaseoku Grubori pored Plavnog, počinjen je ratni zločin nad civilnim stanovništvom. Pripadnici ATJ Lučko ubili su mještane starije dobi koje su ondje zatekli. Većina mještana Plavnog i Grubora se toga dana ujutro uputila prijaviti UNPROFOR-u u školskoj zgradi u Plavnom, a u vezi odlaska u tadašnju SR Jugoslaviju ili zbog eventualnog ostanka u Hrvatskoj. Civili srpske nacionalnosti koji su toga jutra ostali u svojim domovima su ubijeni, a gotovo sve kuće u zaseoku su zapaljene.

U Gruborima danas nitko ne živi, obitelji ubijenih još uvijek iščekuju pravdu i obeštečenje.

Kada govorimo o procesuiranju odgovornih za kaznena djela ratnog zločina počinjenih tijekom i nakon Vojno redarstvene akcije Oluja, imamo tek jednu pravomoćnu presudu pred hrvatskim pravosuđem i to za zločine u Prokljanima i Mandićima. Optuženi Božo Bačelić, zapovjednik Izvidničke satnije 113. brigade HV-a, počinio je zločin nad starijim bračnim parom Damjanić, civilima srpske nacionalnosti, 11. kolovoza 1995., u mjestu Prokljan općina Skradin a koji dan ranije, 09. ili 10. kolovoza 1995. u zaseoku Mandići, općina Kistanje i zločin nad ratnim zarobljenikom, pripadnikom vojske RSK-a Vukom Mandićem. Optuženi Bačelić, odlukom Vrhovnog suda RH osuđen je na 7 godina zatvora, dok će se nad ostala tri okrivljenika, pripadnika spomenute satnije, provesti ponovljeni postupak.

Opt. Bačelić uhićen je u Njemačkoj u veljači 2012. Hrvatskoj je izručen u travnju 2012.  

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošu