Platforma 112 povodom odluke Ustavnog suda, priopćenje
Platforma 112 povodom odluke Ustavnog suda o Kurikulumu zdravstvenog odgoja želi naglasiti sljedeće:
a) Usprkos ukidanju Odluke kojom se uveo Zdravstveni odgoj, Ustavni sud je odbio sve zahtjeve podnositelja da ispituje sadržaj i navodni svjetonazor Kurikuluma zdravstvenog odgoja, a Odluku ministra znanosti, obrazovnja i sporta je ukinuo zbog nedostatnog uključivanja zainteresirane javnosti u proces donošenja te odluke(1).
Posljedično to znači da će nova odluka o uvođenju zdravstvenog odgoja
morati proći javnu raspravu u koju će biti uključena i roditeljska
vijeća, te će se nakon toga zdravstveni odgoj nastaviti s
implementacijom. Pozivamo nadležno ministarstvo da to učini što prije
kako bi na jesen svi učenici u RH-a imali zdravstveni odgoj, za koji je
Ustavni sud rekao da je izuzetno važan predmet u obrazovanju i odgoju. Ustavni
sud nije doveo u pitanje sadržaj niti jednog modula zdravstvenog
odgoja, već je ukinuo cijelu odluku zbog navedenih proceduralnih
nedostataka.
b) Ustavni sud je donio značajnu Odluku s
puno širim opsegom od ovog pojedinačnog slučaja, a kojom je demokratsku
proceduru donošenja javnih politika u smislu obveze uključivanja
zainteresirane javnosti učinio obveznim sastavnim dijelom procesa
donošenja takvih politika (2), te je osim toga deklarirao svoju
nadležnost za ispitivanje procesa i ishoda takvih politika na područja
života koje uređuju. To bi se onda nužno odnosilo i na sve druge
obrazovne programe, posebice one koji ni po čemu manje od zdravstvenog
odgoja uključuju i svjetonazorsku dimenziju, poput hrvatskog jezika,
povijesti, filozofije, etike, geografije, biologije i drugih.
Ovo je za građane i civilno društvo u Hrvatskoj velik korak prema
transparentnijoj i uključujućoj proceduri donošenja politika i propisa,
te pozivamo Vladu i Sabor da sada započnu s potpunom primjenom Kodeksa
savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona,
drugih propisa i akata koja se do sada (prema posljednjim podacima)
primjenjivala samo u 24% postupaka donošenja takvih propisa.
c) Ustavni sud u svojoj odluci citirao je odluku Europskog suda za ljudska prava Folgero protiv Norveške,
te između ostalog rekao: „Ustavni sud posebno naglašava visoka
demokratska mjerila koja je ustanovio Europski sud u predmetu Folgero i
drugi protiv Norveške…..U toj odluci Europskog suda jasno je izraženo
stajalište kako demokracija ne znači da stajališta većine moraju
uvijek prevladavati. Naprotiv, potrebno je izbjegavati bilo kakve
zlouporabe dominantnog položaja i postići ravnotežu koja osigurava
pravedan i prikladan tretman manjina kada su u pitanju uvjerenja
roditelja o načinu odgoja i obrazovanja vlastite djece, a koja su
vrijedna poštovanja u demokratskom društvu i nisu nespojiva s ljudskim
dostojanstvom.“ Upravo citiranje ove odluke i usvajanje takvih
visokih demokratskih standarda od strane Ustavnog suda pobija navode
predlagatelja da i zdravstveni odgoj mora odražavati katolički odgoj i
obrazovanje jer je većina građana te vjeroispovijesti, te otvara
mogućnost preispitivanja dijelova vjeronaučnog kurikuluma kojim se
izričito i otvoreno diskriminiraju određene društvene skupine, a s
kojima se dio roditelja čija djeca pohađaju vjeronauk također ne slažu, a
bez dovođenja u pitanje provedbe vjeronauka kao predmeta.
Nadamo
se da će Ustavni sud načela usvojena u ovoj Odluci primjenjivati i na
ostale propise i javne politike, te da će i druge slučajeve prijedloga
za ocjenu ustavnosti ispitivati s jednakom brzinom i pažnjom, čime bi se
se spriječilo i to da se ova Odluka naknadno percipira kao politički
uvjetovana.
Međutim, javna objava ove odluke jučer je jasno pokazala da postoji čvrsta
koordinacija između HDZ-a, Hrasta i osoba koje su pokrenule ovaj
postupak, te koje sudjeluju u prikupljanju potpisa za referendum;
HDZ-ovo traženje rasprave o Incijativi u ime obitelji ujutro na Saboru,
nakon toga objava Odluke Ustavnog suda i tempiranje press konferencije
Inicijative nikako ne mogu biti slučajni.
To sve pokazuje izrazito političku pozadinu ovih inicijativa, kojima je očigledno cilj demonstracija
političke moći utjecanjem na sva privatna područja života građana; od
braka, obrazovanja do zdravstvenih pitanja (poput pitanja umjetne
oplodnje). Mada se radi o korištenju demokratskih mehanizama da
bi se ti ciljevi ostvarili, njihov ishod neće biti demokratski niti
pluralistički, već vodi u stvarnu dominaciju radikalnih, ali dobro
organiziranih i financiranih grupa nad onime za što su se građani ove
države već izborili, a to je pluralističko društvo i svjetovna država.
Upozoravamo
još jednom da je povijest pokazala da su upravo najgori autokratski i
nedemokratski režimi na vlast također dolazili demokratskom procedurom;
nažalost sama procedura, kolikogod bila važna, nije uvijek jamac
demokratičnosti ciljeva.
Platforma 112
(1) Toč. 8
Odluke: “Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku neće razmatrati
materijalno-pravni supstrat osporenog akta, odnosno njegov sadržaj, a ni
navodno vrijednosno opredjeljenje koje mu pridaju predlagatelji.“
(2)
Toč. 13.2. Iako uloga Ustavnog suda nije da ocjenjuje javne politike,
njegova zadaća jest da ocjenjuje procese i ishode pravnog uređivanja
pojedinih područja na koje se te politike odnose. Ni sredstva ni ciljevi
javnih politika ne predstavljaju prostor apsolutne slobode države
