U Hrvatskoj i regiji dosad prikupljeno 250.000 potpisa za REKOM

U dosadašnjem dijelu kampanje više od 250.000 ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije potpisima je podržalo inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru bivše SFRJ (REKOM) a u okviru kampanje prikupljanja potpisa potpore građana koja je započela 26. travnja 2011. Kampanja za osnivanje REKOM-a provodi se u više 150 gradova širom Hrvatske i regije.

Osnivanje REKOM-a javno su podržali i predsjednici Republike Hrvatske Ivo Josipović, Republike Srbije Boris Tadić i Republike Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić, predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić, Europska komisija, Pododbor za ljudska prava Europskog parlamenta, Odbor za vanjske poslove Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Odbor za europske integracije Narodne skupštine Republike Srbije, Parlament Crne Gore, kao i više od 2.000 uglednih pojedinaca/ki iz regije koji/e su javno odaslali podršku REKOM-u i poruku važnosti suočavanja s prošlošću u regiji.

Inicijativa za REKOM u Hrvatskoj je prvu veliku javnu podršku dobila od predsjednika Republike Ive Josipovića iskazanu na Forumu za tranzicijsku pravdu održanom u Zagrebu 16. listopada 2010., te ponovljene na sastanku održanom 16. svibnja 2011. u Uredu predsjednika na kojem su sa predsjednikom razgovarali predstavnici Koalicije za REKOM iz Hrvatske.

Predsjednik Republike tijekom još jednog u nizu susreta s predstavnicima Koalicije za REKOM odaslao je javnu podršku ciljevima Inicijative posebno istaknuvši potrebu da se poduzmu svi napori kako bi se poklonili svakoj žrtvi. “Utvrđivanje sudbine nestalih, odavanje počasti žrtvama je ono gdje također prepoznajem kapacitete buduće regionalne komisije i na tom tragu potrebno je uložiti dodatne napore cjelokupnog društva a sve kako bi se pružila satisfakcija obiteljima žrtava” – istaknuo je predsjednik Republike.

U Hrvatskoj se prepoznavanje Inicijative za REKOM kao važnog koraka ka pomirenju i solidarnosti i razumijevanju za patnje pripadnika drugih nacija i vjeroispovijesti nastavilo sa podrškom Socijaldemokratske partije Hrvatske. Delegacija Koalicije za REKOM
Hrvatska sastala se sa čelnim ljudima SDP-a u sastavu: Ingrid Antičević-Marinović, Šime Lučin, Mirela Holy, Josip Leko i Davorko Vidović koji su izrazili svoju podršku Inicijativi za REKOM. Ingrid Antičević-Marinović, Šime Lučin, Mirela Holy, Josip Leko su ujedno dali i svoj potpis podrške, te izrazili svoj stav kako bi glasali za usvajanje REKOM-a kada bi se danas o njemu raspravljalo u Hrvatskom saboru kad bi se odnosio samo na utvrđivanje činjenica o svim žrtvama. Postavili su puno pitanja o Prijedlogu Statuta REKOM-a i složili se i kako najproblematičnijim dijelom u Statutu REKOM-a smatraju zadatak Komisije
da istraži političke i društvene okolnosti koje su odlučujuće doprinijele izbijanju ratova ili drugih oblika oružanog sukoba, kao i činjenju ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava.

Predložili su i da se u vrijeme Kampanje prikupljanja potpisa održi još jedan javni skup sa predstavnicima političkih stranaka na kojem bi se dodatno raspravilo o Inicijativi za REKOM i koji bi otvorio predsjednik Republike Ivo Josipović.

Inicijativu za REKOM je na sastanku s predstavnicima Koalicije za REKOM bezrezervno svojim potpisom pružio i saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin. Dan prije, 18. svibnja 2011. održan je sastanak sa Miloradom Pupovcem iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i Ratkom Gajicom koji su podržali osnivanje REKOM-a, što je Gajica i potkrijepio potpisom podrške.

Izuzev njega, svoje potpise podrške dali su i mnogi drugi političari i političarke širom Hrvatske: Edi Štifanić – gradonačelnik Poreča, Eđidio Kodan – predsjednik Gradskog vijeća Grada Poreča, Franko Vidović – dogradonačelnik Šibenika, Danijel Marušić – župan Brodsko-Posavske županije, Davor Vlaović – zamjenik župana Brodsko-Posavske županije, Antun Klarić – prvi Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske, Ilijana Vrbat Pejić – zamjenica gradonačelnika Slavonskog Broda, Damir Jelić – gradonačelnik Karlovca, Pavle Kalinić – pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama, Nenad Stazić – saborski zastupnik (SDP), Karolina Leaković – saborska zastupnica (SDP), Dejan Jović – glavni analitičar Predsjednika Republike i profesor na Fakultetu političkih znanosti, Gordana Sobol (SDP)…

Osim gore navedenih političara i političarki koji su izrazili svoju podršku Inicijativi za REKOM održani su sastanci i sa ostalim vodećim političkim strankama u Hrvatskoj: Marijanom Petir (saborska zastupnica, HSS), te Vesnom Pusić (saborska zastupnica, HNS) koji su pokazali veliki interes za Inicijativu te obećali da će unutar svojih stranaka raspraviti mogućnost i način podrške istoj.

U petak, 20. svibnja održan je i sastanak s hrvatskim Ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem (HDZ), koji je u u ime Vlade RH primio predstavnike/ce Koalicije za REKOM. Tijekom razgovora ministar Bošnjaković je informiran o tijeku kampanje prikupljanja potpisa podrške kao i procesima zagovaranja Inicijative kod političara, političkih stranaka i zastupnika Hrvatskog sabora. Kako je istaknuto od strane predstavnika Koalicije, REKOM će imati puni smisao samo kao službena institucija, u čijem osnivanju i
radu aktivno sudjeluju sve post-jugoslavenske zemlje. Osnivanje REKOM će biti moguće jedino ako vlade zemalja u regiji o tome postignu suglasnost i u tom smislu donesu potrebnu političku odluku.

Snažna politička i široka društvena podrška inicijativi dolazi i ostalih zemalja u regiji, ali i i europskih institucija.

Tanja Fajon, europarlamentarka iz Slovenije, koja je već ranije podržala REKOM, na Trinaestom sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska – Europska unija ponovno je izrazila svoju podršku te rekla da se polako umanjuju napetosti među državama regije koje postaju sve zanimljivije Europi. U tom kontekstu pohvalila je osnivanje Inicijative za REKOM, posebno što na račun Hrvatske iz Bruxellesa još stižu kritike po pitanju suđenja za ratne zločine i rješavanja pitanja izbjeglica.

Važno je napomenuti kako stanovit broj političara, i to iz najčešće (radikalno) desno orijentiranih političkih stranaka, ne podržava Inicijativu za REKOM.

Primjerice, iako su potpis za REKOM dali lideri Liberalno demokratske partije i Lige socijaldemokrata Vojvodine, jasno je kako podrške neće biti kada je riječ drugim, desno orijentiranim strankama u Srbiji.  Svojim medijskim istupima potvrdili to u stranački kolege Tomislava Nikolića, kao i Šešeljevi Radikali. “Za koje utvrđivanje i šta mi tu da uradimo? I šta oni mogu da urade za ispitivanje zločina? Valjda to treba da rade institucije”, rekao je stranački kolega Nikolićevih Naprednjaka Dragan Šormaz, a na komentar da je inicijativa i pokrenuta pod utjecajem da institucije to ne rade, je rekao :“Pa sigurno je da oni ne mogu. Ko će
da bude istražitelj, ko tužitelj, a ko sudija tu? Ko, Nataša Kandić?”. Sličnog je stava i Šešeljev zamjenik Dragan Todorović:
“Znate, naša partija uvek prepoznaje pozadinu nekih poteza, a u ovome prepoznajemo novu prevaru koja nam se sprema i ni u kom slučaju je ne bismo podržali”, rekao je Todorović.

U Hrvatskoj su svoje protivljenje Inicijativi izrazile stranke poput Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević (HSP dr. A. Starčević) koje između ostalog na svojim internetskim stranicama apeliraju na građane da „ne daju podršku ovakvim izmišljenim
komisijama, čiji je jedini cilj iskrivljavanje istine o Domovinskom ratu i izjednačavanje agresora i žrtve, te iskrivljavanje srpske agresije na RH i nametanje nam osjećaj krivnje zbog legitimnih akcija i legitimnog prava na obranu od velikosrpske politike.“

Detaljan pregled do sada javno izražene političke podrške Inicijativi za REKOM u cijeloj regiji pogledajte u prilogu.